Komisija EU želi da reformiše pravni okvir zbog tekuće migracione krize.
Kako je saopšteno, predsednica Komisije EU Ursula von der Leyen najavila je u ponedeljak uveče u pismu državama članicama novi nacrt zakona o repatrijaciji migranata koji su ilegalno ušli. Predlog će sadržati „jasne obaveze saradnje za vraćene osobe“ i ima za cilj da „efikasno pojednostavi proces povratka“.
„Presse“ sada izveštava o početnom „planu u deset tačaka“ koji će se pojaviti u ovom pismu. Ovo bi trebalo da učini jasnijim u kom pravcu treba da idu reforme.
10 tački
Jedna od najvažnijih tema je povratak. „Migraciona politika EU može biti efikasna samo ako se garantuje da oni koji nemaju pravo da ostanu zaista napuste Uniju“, citira „Press“ Von der Leyen. Potreban je novi pravni okvir koji uključuje bolju i digitalnu saradnju između država kako bi tražioci azila koji su odbijeni ne bi mogli ponovo da pokušaju u drugoj zemlji.
U međuvremenu, trebalo bi izvršiti veći pritisak na zemlje porekla. Konkretno, radi se o viznim olakšicama ili ukidanju takvih viza ukoliko ne postoji dovoljna saradnja u procesu povratka. Mogući zavrtnji za podešavanje takođe uključuju olakšavanje trgovine.
One države koje leže duž zajedničkih puteva za bekstvo treba ohrabriti da koriste „partnerske sporazume“ kako bi sprečile migrante da nastave svoje neregularno putovanje. Unapređenje policijskih snaga EU, Evropol bi trebalo da pomogne u ovom cilju kako bi ovi krijumčari mogli efikasnije da ih zaustave.
Sukob na Bliskom istoku postaje problem
Ono što je ovde kontraproduktivno je činjenica da Rusija i Belorusija od invazije na Ukrajinu usmeravaju tokove migranata ka spoljnim granicama EU kako bi destabilizovali međunarodnu zajednicu. Da bi se tome suprotstavila, Von der Leyen želi da ojača graničnu jedinicu Frontexa i da pojača kontrapritisak. Govoreći o Ukrajini: Trebalo bi da postoji jasna pravna osnova što je pre moguće za one koji su tamo pobegli (u EU ih ima 4,5 miliona).
Naravno, bliskoistočni sukob takođe nudi novi potencijal za bekstvo. Von der Leyen pruža veću pomoć lokalnom stanovništvu. Zajedno sa Visokim komesarom UN za izbeglice razgovaraće se i o tome da li se u Siriji mogu uspostaviti bezbedne zone za izbegle Palestince i Libance.
Centri za repatrijaciju
UNHCR bi takođe trebalo jasno da definiše šta tačno predstavlja sigurnu treću zemlju. Ljudi treba ili tamo direktno da nađu zaštitu ili da budu smešteni u „čvorišta“ za repatrijaciju, kao što Italija radi u Albaniji.
Zbog brojnih problema sa migracijama, neke države su ponovo uvele kontrole na unutrašnjim granicama sa drugim državama EU, na primer Nemačkom i Austrijom. Ubuduće, ovo bi trebalo dozvoliti samo u izuzetnim slučajevima i na strogo ograničeno vreme. Spoljna granica je jasan prioritet, kaže Von der Layen, koja se stoga zalaže za ulazak Rumunije i Bugarske u Šengen – koji blokira Austrija.
Karner zadovoljan
Reakcija Ministarstva unutrašnjih poslova Austrije je pozitivna, pošto je pismo nastalo na inicijativu Austrije i Holandije. „Brza reakcija Komisije pokazuje da je došlo do preispitivanja u Evropi. I takođe pokazuje da je Austrija pionir u borbi protiv ilegalnih migracija. Uspešna borba protiv zloupotrebe azila zahteva brze i dosledne deportacije“, rekao je ministar unutrašnjih poslova Gerhard Karner.
Izvor „heute.at“