Ukrajina napada ciljeve u Rusiji, Putin uzvrati novom raketom srednjeg dometa. Rat ulazi u još nemilosrdniju fazu. Za očekivati je eskalaciju u vazdušnom ratu.
Rat u Ukrajini poprima paradoksalan zaokret. Sve je više znakova pregovora. Pregovori koji bi mogli da dovedu do prekida neprijateljstava. U isto vreme, međutim, ova neprijateljstva se značajno povećavaju.
Obe zemlje su iscrpljene
Zašto su pregovori verovatni? Dolazeća Trampova administracija je vrlo jasno stavila do znanja da želi da zaustavi ubistvo. I misli da je rat besmislen. SAD su daleko najvažniji pobornik slobodne Ukrajine, a rat se teško može nastaviti protiv volje američkog predsednika. Stanovništvo Ukrajine je sve umornije od rata. Stotine hiljada vojno sposobnih muškaraca pobeglo je u inostranstvo. Muškarci u velikom broju napuštaju svoje jedinice i dezertiraju. A zemlja je svakog meseca sve više bombardovana.
Za Rusiju slika izgleda nešto drugačije. Ali i ovde zapadni stručnjaci pretpostavljaju da Kremlj ne može da nastavi rat godinama. Na primer, zato što se gubici u oklopnim vozilima više ne mogu nadoknaditi jer stari materijal za preradu ističe. Rusija se hvali ekonomskim rastom, ali Putinova ratna ekonomija dugoročno predstavlja ogroman pritisak na ekonomiju. Na ovo je nedavno upozorila šef ruske centralne banke Nabiulina. I što se Rusija više transformiše u ratnu ekonomiju, tranzicioni šok će biti oštriji kada se rat završi.
Strateški vazdušni rat nad Ukrajinom
Ovde se može očekivati značajna eskalacija. Ovo je prvi put da je Ukrajina upotrebila zapadno oružje za napad na ciljeve duboko na ruskoj teritoriji. Uspešno su korišćene i američke rakete ATACMS i britanske Storm Shadovs. Putin je najavio ozbiljne posledice upravo za ovaj slučaj – ali je ostavio nejasno kako će one izgledati.
Problem sa kojim se Ukrajina suočava je taj što je napravila početni korak sa ovim raspoređivanjem, ali hitno joj je potreban veliki broj oružja dugog dometa da nastavi ovaj oblik ratovanja. Tačne zalihe su nepoznate. Ali londonski Taims pretpostavlja da je Kijev još uvek imao oko 50 ATACMS dostupnih pre trenutnog raspoređivanja. Slična slika sa Olujnim senkama. Kontroverzno je da li takvo oružje zaista može doneti promenu u toku rata. Na kraju krajeva, Rusija koristi uporedive sisteme u velikom broju od februara 2022. godine. U ovom broju, ovo oružje ne menja ništa. Do 12 Olujnih senki je korišćeno za napad na bunkere ruskog štaba. Možete videti koliko brzo se male zalihe iscrpljuju. Nejasno je da li će odlazeća Bajdenova administracija i dalje isporučivati velike zalihe.
Kao odgovor očekivao se masovni vazdušni udar na Kijev. Ovo se još nije dogodilo. Napadnuta je fabrika oružja u Dnjepru. Prema Putinovim rečima, Rusija je u tu svrhu koristila novu vrstu oružja, raketu srednjeg dometa (IRBM) pod nazivom Orešnik. Upotreba tako velikog i skupog oružja je, pre svega, preteći gest. Projektil je pogodio više nezavisnih vozila za ponovni ulazak (MIRV) u metu. Sasvim je moguće da su to bile lažne bojeve glave i da je efekat eksplozije bio izazvan isključivo kinetičkom energijom. Da je projektil bio nuklearnog naoružanja, ovaj projektil bi mogao da uništi nekoliko ukrajinskih gradova.
To je bio gest, šta drugo možemo očekivati? Rusija je prikupila oko 30 teških bombardera sposobnih da razmjeste krstareće rakete. Dakle, za očekivati je još jedan ozbiljan vazdušni udar. Poslednji talas napada rezultirao je eskalacijom koja je donekle bila zanemarena u medijima: Rusija je prvi put napala priključenje ukrajinskih nuklearnih elektrana na elektroenergetsku mrežu. Većina elektrana na ugalj i gas je već uništena. Da bi Ukrajinu doveli u zamračenje, Rusi bi mogli da pokušaju da trajno isključe nuklearne elektrane iz mreže. Istovremeno bi mogli da gađaju i hidroelektrane. Da bi to uradili, mogli bi sistematski da napadnu vladin okrug u Kijevu i iskoriste nekoliko veza preko Dnjepra i pokušaju da podele zemlju po sredini. ATACMS i Storm Shadov ne mogu doći do ruskih baza bombardera.
Povećanje je teško moguće u kopnenom ratu
Ovaj rat je pre svega rat zemlje i iscrpljivanja. Rusija je uspela da povrati veliki deo fronta kod Kurska. Međutim, uz velike gubitke. Ukrajinci pružaju oštar otpor, ali to neće sprečiti Ruse u daljim pokušajima. Pre nego što pregovori počnu, pokušaće da istisnu Ukrajince iz ruskog srca.
Ruski fokus će ostati na istoku. A posebno u dve zone. Na severu u gradu Kupjansk a zatim na južnom Donjeckom frontu. Ukrajinci su uspeli da zaustave rusko napredovanje na Prokrovsk, ali se južni Donjecki front raspao na širokom prostoru. Nakon što su izgubili nekoliko gradova, Rusi trenutno uključuju gradove Kurakhovo i Veliku Novosilku. U ovom usporenom ratu, možda će biti potrebne nedelje da gradovi padnu. Ali trenutno nije jasno šta bi Ukrajinci mogli da urade da zaustave Ruse. Na severu, Rusi su iznenađujuće uspeli da zauzmu severoistočni deo grada Kupjanska. Ruska letnja ofanziva će odmah preći u zimsku. Ali Rusi neće moći da udvostruče svoje napore. Međutim, erozija ukrajinske odbrane bi mogla pozitivno da utiče na njih.
Međunarodni – pun iznenađenja
Kremlj može asimetrično da odgovori na upotrebu zapadnog oružja dugog dometa. Mogao je da snabdeva „neprijatelje“ Zapada kao što su Huti efikasnim oružjem dugog dometa i da im pruži izviđačke podatke. Tokom Hladnog rata, na primer, bilo je uobičajeno da se obučavaju i finansiraju oslobodilački pokreti ili teroristi koji su želeli da nanesu štetu drugoj strani. Tako nešto bi se moglo ponoviti. Na međunarodnom planu, Kremlj ima najveće mogućnosti. Teško je predvideti koje mere bi mogle da se sprovedu i kada. Upotreba zapadnog oružja protiv ciljeva u Rusiji će takođe verovatno pomoći da se ojača narativ Kremlja da je Zapad započeo rat. Ova apsurdna teza ne važi u zapadnoj Evropi stvari su drugačije na globalnom jugu
Izvor „stern.de“