U bečkim osnovnim školama raste broj vanrednih učenika. Od oktobra ih je bilo preko 15.613. Ponude podrške za nemački jezik ne mogu da prate.
Broj takozvanih „vanrednih učenika“ (AO) u bečkim osnovnim školama – ova deca toliko slabo govore nemački da ne mogu da prate redovnu nastavu – ostaje na visokom nivou u poslednjem izveštaju za školsku 2023/24. Prema rečima zamenika gradonačelnika i gradskog većnika za obrazovanje Christopha Wiederkehra (Neos), od 1. oktobra 2024. godine, u državne osnovne škole u Beču upisano je ukupno 73.280 učenika – od kojih 15.613 ima tzv. AO status, što čini oko 21 odsto od ukupnog broja.
U odnosu na isti period prošle godine zabeležen je porast od 1.281 učenika. U oktobru 2023. taj procenat je bio 20,5 odsto, što je odgovaralo 14.332 učenika sa AO statusom. To znači da je sve više dece klasifikovano kao „vanredna” u bečkom školskom sistemu zbog kretanja izbeglica i drugih okolnosti i da nemaju dovoljno znanja jezika, objašnjava Wiederkehra.
Gotovo da nema Nemačkog: više od polovine je rođeno u Austriji
Od pogođenih učenika, skoro 52 odsto (8.184) je navelo Austriju kao zemlju rođenja, dok oko 20 odsto (3.133) ima austrijsko državljanstvo. Ove brojke odražavaju međunarodnu krizu poslednjih godina, posebno ratove u Siriji i Ukrajini, koji su pokrenuli talas izbeglica i doveli do povećanja broja učenika u bečkim osnovnim školama.
Izazov za bečki obrazovni sistem je ogroman: od 2022. godine broj učenika raste za oko 4.000 svake godine – što je povećanje koje je daleko iznad cifara rasta prethodnih godina. Ali uprkos povećanju broja učenika, nedostaje dovoljno sredstava, posebno u oblasti podrške nemačkom jeziku, žali se gradski većnik Wiederkehra.
Pozicije koje je savezna vlada stavila na raspolaganje radi promovisanja nemačkog ne bi bile dovoljne da pokriju povećanu potražnju. Poslednjih godina iz opšteg nemačkog fonda za finansiranje su morala da se zauzmu dodatna mesta da bi se pokrila potražnja, kritikuje Gradsko veće za obrazovanje Beča.
„Učenje nemačkog nije opciono, već obavezno!“
Christoph Wiederkehra
bečki gradski većnik za prosvetu
„Sadašnji broj izvanrednih učenika u bečkim osnovnim školama još jednom pokazuje koliko je važno usvajanje nemačkog jezika. Učenje nemačkog jezika nije opcionalno, već obavezno!“ „Uspešna integracija kroz usvajanje jezika zahteva, s jedne strane, odgovarajuću ponudu, ali i jasnu saradnju roditelja“, pojašnjava on. Ono što je takođe posebno problematično jeste da oko 60 odsto dece u bečkim vrtićima govori neki drugi jezik osim nemačkog.
Premalo ponuda za podršku za nemački jezik
Kao odgovor na sve veći izazov, Grad Beč se već dve godine oslanja na projekat „Bečko letnje učenje“. U okviru toga, oko 4.000 studenata dobija besplatne kurseve nemačkog tokom letnjeg raspusta. Ipak, potrebno je dodatno proširiti letnju ponudu i efikasnije koristiti sve raspoložive resurse, rekao je Wiederkehra.
ÖVP poziva na obavezno pohađanje vrtića
Za ÖVP, trenutno objavljeni podaci su razlog za kritiku Gradskog veća za obrazovanje Beča. „Ako se deca ovde rađaju, odrastaju, pohađaju obdanište najmanje dve godine i onda još uvek ne znaju dovoljno nemački, to nema veze sa izbegličkim pokretima ili stalnim radnim mestima u bečkim školama, već jednostavno sa neuspehom ovog gradske vlasti u sektoru osnovnog obrazovanja“, rekao je portparol za obrazovanje Bečke narodne partije Harald Zirfus.
Ne možete prebacivati krivicu na saveznu vladu. „Činjenica je da mere gradske vlasti nisu efikasne ili dovoljno efikasne i da se problemi ne mogu rešiti sa još nekoliko desetina nastavnika jezika u bečkim vrtićima“, kaže Zirfus.
Narodna stranka traži, između ostalog, obaveznu procenu znanja jezika za svu trogodišnju decu koja bi pohađala vrtić, uključujući intenzivnu podršku nemačkog. Pored toga, svi vaspitači treba da imaju obuku za jezičku podršku, a svi asistenti treba da imaju nivo jezika C1..
Izvor „heute.at“