Istraživači upozoravaju da bi Sunce u bliskoj budućnosti moglo doživeti erupciju jačine triliona atomskih bombi.
Sunčeve baklje se javljaju kada se linije magnetnog polja Sunca prekinu. Čestice visoke energije, posebno protoni, i rendgenski zraci izlaze. Trenutno se primećuje povećanje baklji kako se jedanaestogodišnji ciklus solarne aktivnosti približava svom vrhuncu i magnetno polje Sunca postaje slabije.
Šta su superbaklje?
Ako zračenje takvih baklji stigne do Zemlje, radio i navigacioni signali mogu biti poremećeni i sateliti oštećeni. Veoma jaki izlivi zračenja praćeni izbacivanjem koronalne mase takođe mogu izazvati nestanke struje u severnim geografskim širinama. Međutim, takve sunčeve baklje u javnosti najčešće primećuju samo u vidu aurore, koje nam mogu biti vidljive i prilikom jakih baklji.
Superbaklje su, s druge strane, solarne megaoluje koje su hiljadama puta jače od normalnih solarnih baklji. Čak i najjača solarna oluja ikada primećena, Karingtonov događaj iz 1859. godine, koji je oslobodio otprilike istu energiju kao deset milijardi atomskih bombi od jedne megatona, imao je samo stoti deo snage super baklje. Tada su uništene čitave telegrafske mreže. Danas bi solarna oluja uporediva sa događajem u Karingtonu mogla da izazove pad satelita i potpuni nestanak Interneta širom sveta, što bi izazvalo ogromnu štetu.
Šta su istraživači otkrili?
Do sada se pretpostavljalo da se takve superbaklje javljaju samo jednom u nekoliko hiljada godina. Ali sada je studija pokazala da zvezde poput naše mnogo češće doživljavaju jake superbaklje.
Istraživači sa Instituta Max Plank za istraživanje solarnog sistema (MPS) posmatrali su 56.450 zvezda nalik suncu pomoću svemirskog teleskopa Kepler od 2009. do 2013. godine. „Keplerovi podaci u celini pružaju nam dokaze o 220.000 godina zvezdane aktivnosti“, rekao je koautor Aleksandar Schapiro sa Univerziteta u Grazu. Istraživači su identifikovali 2.889 superbaklja na 2.527 posmatranih zvezda. U proseku, zvezda nalik suncu baci u svemir po jednu super-bljesak svakog veka.
Prema rečima astronoma Valerija Vasiljeva iz MPS-a, istraživači su bili iznenađeni da zvezde nalik suncu mogu tako često da proizvode super-bljeskove.
Šta znače nalazi?
Studija ne daje datum za sledeću superflekciju i potrebne su dalje studije da bi se precizirali nalazi. Ali prema istraživačima, rezultati nas upozoravaju da budemo oprezni. „Nove brojke su oštar podsetnik da su čak i najekstremnije solarne oluje deo Sunčevog prirodnog repertoara“, rekao je koautor dr. Natalie Krivova iz MPS. Najvažnija priprema za jake solarne oluje je stoga pouzdana i pravovremena prognoza, kakva je dala svemirska sonda ESA Vigil iz 2031. godine.
Studija je objavljena u časopisu „Science“.
Izvor „heute.at“