I klimatske promene i sve veći rast stanovništva predstavljaju izazove u Beču. Bečki plan ima za cilj da pruži rešenja za ove izazove.
Beč se suočava sa jednim od najvećih izazova u svojoj istoriji. Na konferenciji za novinare predstavljen je novi Bečki plan 2035 – sveobuhvatan koncept koji ima za cilj da pokaže kako će grad rasti u narednim godinama, uprkos klimatskim promenama. Do 2040. godine Beč će ne samo porasti za 200.000 ljudi, već će morati i značajno da smanji emisiju CO2. Ali kako će se ovaj ambiciozni cilj postići? Bečki plan treba da pruži odgovor i garantuje održivi urbani razvoj u narednim godinama.
Održivi rast umesto ekspanzije
Bečki plan se fokusira na održivi razvoj – bez daljeg širenja urbanog područja. „Trenutni Bečki plan čini osnovu za kvalitet života, pristupačnost i produktivnost u našem gradu“, objasnio je gradonačelnik Michael Ludwig na prezentaciji. Umesto razvoja novih urbanih područja, plan se fokusira na dalji razvoj postojećih urbanih područja kao što su Seestadt Aspern i Rothneusiedl. Ovo ima za cilj da zadovolji rastuću potražnju za stanovanjem bez štete po životnu sredinu.
„Mi ne gradimo samo, već razmišljamo i dugoročno“, naglasio je Ludwig. Konzistentnim korišćenjem već razvijenih područja i promocijom održivih infrastrukturnih projekata, Beč želi da odgovori na izazov rastućeg urbanog područja. Fokus je na očuvanju i širenju zelenih površina, koje treba da služe i kao staništa i kao ponori CO2.
Zelene površine – kamen temeljac urbanog razvoja
Centralni cilj novog Bečkog plana je proširenje zelenih površina – tačka koja postaje sve važnija kako grad raste. „Bečki plan je sveobuhvatna, obavezujuća smernica“, rekao je gradski većnik za planiranje Ulli Sima. Plan obavezuje Beč da očuva najmanje 50 odsto gradske površine kao zelenu površinu. Ali plan ide i dalje: inovativni projekti kao što su baštenske ulice i Beserlparks XL imaju za cilj da dodatno unaprede urbani prostor i istovremeno poboljšaju kvalitet života građana Beča.
Ove mere nisu samo estetski vredne, već su i neophodne za suzbijanje sve većeg toplotnog stresa izazvanog klimatskim promenama. Zelene površine hlade grad i pružaju stanovnicima preko potreban prostor za rekreaciju. Takođe će biti uspostavljen slobodan pristup vodenim površinama kako bi se dodatno poboljšala urbana klima i uravnotežila gustoća razvoja.
Manje automobila, više održivosti
Bečki plan takođe ima za cilj da pokaže nove puteve u oblasti mobilnosti. Plan se oslanja na klimatsku politiku transporta koja uključuje manje automobila i održivija prevozna sredstva. „Definišemo granice naselja, neprikosnovene zelene površine i uspostavljamo ose javnog prevoza i tangente biciklističkih staza“, objasnila je savetnica za planiranje Sima. Širenje javnog prevoza i poboljšanje mreže biciklističkih staza čine okosnicu nove bečke politike mobilnosti.
Cilj je da se smanji emisija CO2 u gradu uz poboljšanje mobilnosti. Proširenje zajedničke mobilnosti i povećana upotreba klimatski prihvatljivih prevoznih sredstava, kao što su električni autobusi i taksiji, imaju za cilj da učine transport u Beču efikasnijim i ekološki prihvatljivijim. Ovo ne samo da će omogućiti Beču da se suoči sa izazovima rasta, već će poslužiti i kao model za održivo urbano planiranje.
Inovacije za održivi grad
Bečki plan prevazilazi klasični urbani razvoj i fokusira se na inovacije koje istovremeno štite životnu sredinu i poboljšavaju kvalitet života stanovnika. „Zalažemo se za širenje geotermalne energije i posvećeni smo održivom korišćenju postojećih zgrada“, objasnio je gradonačelnik Ludwig. Plan se oslanja na obnovljivu energiju kako bi se smanjila emisija CO2 u gradu uz efikasno korišćenje resursa.
Drugi cilj plana je promovisanje konverzije postojećih zgrada. Umesto iskorišćavanja novih površina, postojeće strukture bi trebalo da se koriste efikasnije kako bi se uštedio prostor i razvijao grad na resursno efikasniji način. Beč ne samo da želi da postane zeleniji, već i energetski efikasniji.
Izvor „heute.at“