Najveći izvori prihoda države su doprinosi za socijalno osiguranje, porez na promet, porez na zarade i prihod. AKNÖ vidi neravnotežu.
Austrija je nedavno imala novu vladu i već neko vreme ima nedostatak finansiranja u svom državnom budžetu. Novopoloženi državni službenici suočeni su sa budžetskom rupom od 6,4 milijarde evra. Prema kriterijumima iz Mastrihta, godišnji novi dug ne može biti veći od 3 procenta bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Država ne može imati više od 60 procenata svog BDP-a u ukupnom dugu. U Austriji je, međutim, sada skoro 80 odsto, a javni dug iznosi skoro 400 milijardi evra.
Predsednik AKNÖ vidi neravnotežu
Nova koalicija ÖVP, SPÖ i Neos je stoga suočena sa izazovnim zadatkom restrukturiranja državnog budžeta. U jeku žučnih debata poslednjih dana, sada se umešao predsednik Radničke komore u Donjoj Austriji.
„42% prihoda“ – AK otkriva bombu troškova stanovanja
On vidi da je raspodela poreskog opterećenja neuravnotežena: „Najveći izvori prihoda za državu u celini su trenutno doprinosi za socijalno osiguranje, porez na promet i porez na prihod ili zarade. Međutim, ove poreze i namete snose skoro isključivo privatna domaćinstva“, kaže Marcus Wieser.
Dok zaposleni doprinose oko 80% ukupnog obima poreza i doprinosa, samo mali deo dolazi od kompanija.
Kompanije su nedavno plaćale manje
Nasuprot tome, postoje profiti kompanija koje se oporezuju ispod proseka i koje su imale koristi od nekoliko poreskih reformi poslednjih decenija.
Wieser navodi primer poreza na dobit preduzeća, koji zahtevaju takozvana „pravna lica“, odnosno društva kapitala kao što su akcionarska društva (AG) ili društva sa ograničenom odgovornošću (GmbH), ali i fondacije, udruženja i zadruge, ali koji je, prema Wieseru, smanjen malo po malo: „U 2000. godini stopa poreza je još uvek bila smanjena 2000 cizes šef AKNÖ.
Svako ko može da štedi
Ne štedi samo država. Sva privatna domaćinstva u Austriji zajedno imala su ušteđevinu od oko 23,3 milijarde evra 2023. godine. Ova cifra se dobija sabiranjem neto prihoda zaposlenih i njihovih penzionih prava i oduzimanjem potrošnje ljudi od ovoga.
U isto vreme, prema statističkim podacima Austrije, skoro svaka peta osoba u Austriji sada je u opasnosti od siromaštva. Dok su neki od njih siromašni uprkos tome što rade, malo njih može išta da uštedi.
Zaposleni mogu tražiti povrat poreza
Zato je AKNÖ prvobitno pokrenuo takozvane „nedelje uštede poreza“ da bi barem „vratio previše plaćene poreze“, kaže Wieser. Jer, kako dodaje šef AKNÖ-a: „Svake godine zaposleni u Donjoj Austriji ostave milione evra poreskoj upravi.
Ove godine, AK Donje Austrije konsultacije o poreskoj uštedi održavaju se 23. put. Pored toga, već nekoliko godina članovi AK-a mogu da zagovaraju konsultacije na ovu temu tokom cele godine.
Dosta ljudi iskoristilo je ovu ponudu prošle godine: 32.319 članova zatražilo je poreske savete, kaže AKNÖ. Više od trećine njih bilo je telefonom. Na ovaj način od poreske uprave naplaćeno je više od 20,5 miliona evra. Povećanje od 1,7 miliona evra u odnosu na prethodnu godinu, navodi AKNÖ.
Izvor“heute.at“