Prvi put Amerikanac na čelu Vatikana. Robert Francis Prevost donosi bogato iskustvo iz Čikaga, Latinske Amerike i Rima. Njegov izbor se tumači kao znak kontinuiteta i jedinstva.
Katolički svet ima novog pastira: Robert Francis Prevost, 69-godišnji nadbiskup Čikaga, seo je na Petrov presto i izabrao ime Leo Četrnaesti. Ovaj istorijski trenutak označava prvi put da Amerikanac vodi sudbinu 1,4 milijarde katolika širom sveta.
Graditelj mostova sa međunarodnim iskustvom
Izbor Prevosta posmatrači tumače kao mudar potez Kardinalskog zbora. Njegovo američko poreklo spaja se sa formativnim godinama u Latinskoj Americi i njegovim nedavnim radom u rimskoj kuriji. Ova jedinstvena mešavina čini ga potencijalnim kandidatom konsenzusa koji bi mogao da ujedini različite struje unutar Crkve.
Od predavaonice do svetske Crkve
Rođen u Čikagu sa evropskim korenima, Prevost je najpre krenuo akademskim putem i studirao matematiku. Međutim, 1977. godine pristupio je Augustinskom redu, a 1982. godine je zaređen za sveštenika u Rimu. Svoje teološko obrazovanje krunisao je doktoratom iz kanonskog prava, takođe u Večnom gradu.
Misionarske godine u Peruu
Važan period u Prevostovom životu bile su njegove godine kao misionara u Peruu od sredine 1980-ih. Tamo se angažovao u osnivanju parohija, vodio je svešteničku bogosloviju i učestvovao u formiranju budućih biskupa. Godine 2015. papa Franziskus imenovao ga je biskupom Čiklaja, gde se u politički turbulentnim vremenima zalagao za stabilnost.
Uspon u centralu Vatikana
Godine 2023. usledio je značajan uspon Prevosta na mesto prefekta Dikasterija za biskupe – ključne institucije odgovorne za izbor novih biskupa širom sveta. Iste godine postao je kardinal. Uprkos ovoj uticajnoj poziciji, Prevost je ostao u pozadini i izbegavao svetla reflektora. Unutar crkvenih krugova važi za pragmatičnog i umerenog.
Nema američkog nacionaliste na papskom tronu
Iako Prevost dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država, ne očekuje se da će slediti isključivo američku agendu. Dok katolicizam i dalje igra značajnu ulogu u SAD, globalno gledano, najsnažniji rast beleži u Africi i Aziji. Prevostovo dugogodišnje iskustvo u Latinskoj Americi, gde je Crkva duboko ukorenjena u društveni život, verovatno je značajno oblikovalo njegovu perspektivu.
Diplomatija u senci kontroverzi
U crkvenim krugovima, novi papa uživa reputaciju veštog diplomate. To se pokazalo, na primer, u njegovoj ulozi posrednika između nemačkih biskupa i Vatikana tokom kritika takozvanog Sinodalnog puta.
Nasleđe u kontinuitetu i zelenim pitanjima
U mnogim tačkama, Prevost se vidi kao neko ko će nastaviti liniju pape Franziskusa. Važi za reformski orijentisanog, a da pritom ne dovodi u pitanje temelje vere. Posebnu pažnju verovatno će posvetiti ekološkim pitanjima, budući da se, poput svog prethodnika, više puta zalagao za odlučne mere protiv klimatskih promena.
Za veće učešće i transparentnost
Prevost je ubeđeni zagovornik sinodalnosti, odnosno većeg učešća vernika u životu i donošenju odluka Crkve. Naglašava potrebu za većom transparentnošću i otvorenošću, kao i za jačanjem uloge laika. Hijerarhijsko vođstvo trebalo bi da ustupi mesto stilu koji se više zasniva na slušanju i razmeni.
Granice reformi
Istovremeno, Prevost je u određenim pitanjima zauzimao konzervativne stavove. Na primer, odbija zaređivanje žena za crkvene službe i upozorio je na Svetskom sinodu 2023. godine na „klerikalizaciju žena“ kao moguće pogrešno rešenje.
Papa između svetova
Izbor Roberta Francisa Prevosta za poglavara Katoličke crkve je značajan događaj. Njegova biografija Amerikanca sa latinoameričkim iskustvom i njegovo vreme u rimskoj kuriji čine ga figurom koja može da gradi mostove između različitih kultura i crkvenih struja. Svet sada sa nestrpljenjem očekuje kako će voditi Katoličku crkvu u vremenu globalnih izazova. Njegov izbor je signal kontinuiteta, ali i nade u Crkvu koja se suočava sa gorućim pitanjima vremena, a da ne izgubi svoje jedinstvo.
Izvor „AustraAktuell.at“