Više od četvrtine stanovništva Austrije ima migrantsko poreklo. Statistika Austrije (Statistik Austria) pokazuje odakle dolazi najveći broj stranaca.
U sredu su ministarka za integraciju Claudia Plakolm (ÖVP) i šef direkcije za stanovništvo Statistik Austria, Stephan Marik-Lebeck, predstavili statistički godišnjak o migraciji i integraciji 2025. godine.
Nemci i Rumuni su najveće grupe pridošlica
Najveću grupu od 1.855.400 ljudi sa nestranoameričkim državljanstvom koji su živeli u Austriji 1. januara 2025. godine čine 239.500 nemačkih državljana, zatim 155.700 rumunskih, kao i 124.800 turskih i 122.500 srpskih državljana. Na petom do desetom mestu nalaze se državljani iz Mađarske, Hrvatske, Sirije, Bosne i Hercegovine, Ukrajine i Poljske.
Od početka 2020. godine, najveći apsolutni porast zabeležen je kod osoba sa ukrajinskim (+76.300), sirijskim (+53.300), nemačkim (+39.500), rumunskim (+32.300) i hrvatskim državljanstvom (+25.800).
83,6 odsto Sirijaca oseća pripadnost Austriji
U okviru istraživanja o migracijama 2025. godine, postavljeno je pitanje o tome kako stanovništvo Austrije, sa i bez migrantskog porekla, doživljava procese integracije i pitanja vezana za migracije. Između ostalog, ispitivano je i osećanje pripadnosti doseljenika. Više od tri četvrtine (75,7 odsto) oseća pripadnost Austriji.
Posebno je jaka veza kod doseljenika iz Sirije (83,6 odsto), Bosne i Hercegovine (79,8 odsto) i Somalije (78,3 odsto). Najmanje izraženo osećanje pripadnosti Austriji zabeleženo je kod onih rođenih u Ukrajini (64,7 odsto). Pitanje je postavljeno i o osećanju pripadnosti zemlji porekla. Gotovo polovina (46,6 odsto) rođenih u inostranstvu i dalje se oseća povezano sa zemljom porekla.
Ovo je izraženije kod doseljenika iz Ukrajine (59,4 odsto) i Somalije (52,2 odsto). S druge strane, četvrtina (25,1 odsto) ispitanih ne oseća povezanost sa zemljom porekla. Ovaj udeo je posebno nizak kod onih rođenih u Avganistanu (37,2 odsto) i Ruskoj Federaciji (32,0 odsto).
Samo 16,4 odsto komunicira isključivo na nemačkom
Pored toga, ispitivana je i upotreba jezika u različitim situacijama. 45,1 odsto anketiranih doseljenika navelo je da kod kuće pretežno ili isključivo komunicira na svom maternjem jeziku, dok 16,4 odsto to čini isključivo ili pretežno na nemačkom jeziku.
Komunikacija sa prijateljima češće se odvija na nemačkom jeziku: 30,0 odsto je navelo da sa prijateljima govori isključivo ili pretežno nemački, a 48,7 odsto nemački u kombinaciji sa drugim jezikom. 21,2 odsto je sa prijateljima komuniciralo pretežno ili isključivo na svom maternjem jeziku.
Plakolm: „Razvoj nam daje prostora“
Plakolm u aktuelnoj statistici vidi jasan preokret trenda migracija. „To je i dobro. U poređenju sa prethodnom godinom, broj zahteva za azil je u opadanju“, jasno ističe ministarka ÖVP-a. To sada stvara neophodan prostor kako bi se sprečilo preopterećenje sistema. Iz tog razloga je zaustavljen i spajanje porodica. „Sa svakim daljim spajanjem azilanata, verovatnoća uspešne integracije opada“, jasno navodi Plakolm. „Ne možemo i ne želimo da primimo više ljudi.“
„Ljudi koji dolaze kod nas moraju da rade i da prihvataju naše zakone i vrednosti.“ Integraciona ministarka Claudia Plakolm
Pozitivno je, međutim, to što se sve više doseljenika oseća pripadnicima Austrije. „Ali, potrebno je više od toga. Ljudi koji dolaze kod nas moraju da rade i da prihvataju naše zakone i vrednosti“, dalje jasno poručuje ministarka za integraciju.
Plakolm vidi potrebu za akcijom i kod kurseva o vrednostima. Svaki peti učesnik se ne pojavi na kursevima. „Sankcije su ovde neophodne. Svako prazno mesto košta novca“, jasno zaključuje političarka ÖVP-a.
Austrija raste zahvaljujući imigraciji, i mnogi se ovde osećaju kao kod kuće. Međutim, integracija ostaje zadatak koji zahteva angažovanje svih strana.
Izvor „AustriaAktuell.at“
ExYu.at – Uvek u korak sa vremenom.