Austrijanke i Austrijanci u načelu pozitivno gledaju na oporezivanje namirnica s visokim sadržajem šećera.
Prema istraživanju instituta za istraživanje tržišta Marketagent, 63 posto ispitanika izjašnjava se u korist takve pristojbe, od čega 28 posto čak izrazito. Istovremeno, u stanovništvu postoje primjetne zabrinutosti u pogledu mogućih povećanja cijena.
37 posto ispitanika odbija porez na šećer. Na strani zagovornika, 45 posto računa s dodatnim državnim prihoda, dok se 38 posto nada da bi pristojba mogla potaknuti proizvođače da smanje sadržaj šećera u svojim proizvodima. Procjena zdravstvenih učinaka znatno je suzdržanija: samo 28 posto vjeruje u smanjenje pretilosti i bolesti uzrokovanih prehronom, a svega 19 posto očekuje općenito zdraviju prehranu.
Zabrinutost zbog viših cijena
Bojazni postoje prije svega kada je riječ o troškovima. 47 posto ispitanika brine se da će namirnice postati još skuplje, a 43 posto pretpostavlja da će proizvođači dodatne troškove jednostavno prebaciti na potrošače. Osim toga, 42 posto sumnja da porez na šećer može stvarno riješiti temeljni problem.
Thomas Schwabl, osnivač i generalni direktor instituta Marketagent, ukazuje na prilično ambivalentnu sliku u stanovništvu: načelno slaganje susreće se s velikom zabrinutošću od viših cijena. Za prihvaćanje će stoga biti presudno kako će se takva pristojba konkretno oblikovati, koji će proizvodi stvarno biti obuhvaćeni i za što će se dodatni prihodi upotrijebiti.
Prilagodba pri kupnji i ciljni proizvodi
Porez na šećer mogao bi osjetno promijeniti ponašanje pri kupnji: oko šest od deset ispitanika prilagodilo bi svoje ponašanje u nekom obliku. 34 posto češće bi posezalo za alternativama s manje šećera ili bez šećera, a 33 pojačano za jeftinijim proizvodima odnosno markama. S druge strane, 38 posto ne smatra da bi takva pristojba promijenila njihovo ponašanje pri kupnji.
Kao najizglednije kandidate za oporezivanje 51 posto vidi slatka bezalkoholna pića odnosno limonade, a slijede energetska pića s 49 posto te gotova jela s posebno visokim sadržajem šećera s 42 posto. 28 posto podržava paušalni porez na sve namirnice i pića iznad određenog sadržaja šećera.
Upotreba prihoda i prednost rasterećenjima
Kada je riječ o upotrebi dodatnih državnih prihoda, 42 posto ispitanika želi da se sredstva iskoriste za opće rasterećenje ili smanjenje drugih poreza. 40 posto zalaže se za ulaganje u zdravstvenu skrb i prevenciju, trećina za zdraviju hranu u školama i dječjim vrtićima, a 31 posto za poticanje odnosno pojeftinjenje zdrave hrane.
Stavljeni pred izbor između različitih poreznih mjera, 39 posto daje prednost isključivo rasterećenju zdrave hrane. Za samo porez na šećer odlučuje se tek jedanaest posto. Kombinaciju obiju mjera podržava 35 posto, dok 15 posto u potpunosti odbija sve inicijative.
Izvor „heute.at“
ExYu.at – Immer gut informiert.