Mogući gubitak austrijskog državljanstva izazvao je oštru reakciju bivše ministrice spoljnih poslova Karin Kneissl.
Ona se u četvrtak oglasila opširnom objavom na svom Telegram kanalu i uputila oštre zamjerke gradskoj upravi u Beču, tačnije službi MA 35. Istovremeno je kritikovala dosadašnje medijsko izvještavanje u Austriji i nastojala da ispravi ono što smatra pogrešnim navodima u vezi sa aktuelnim postupkom. Kako prenosi ORF Wien, Kneissl je ponovo naglasila da nema rusko državljanstvo.
Spor oko nadležnosti i postupka
Prema njenim navodima, u kontaktu sa MA 35 nalazi se još od marta 2026. godine. Kako tvrdi, bečku instituciju je još pre sedam meseci obavestila da nije preuzela drugo državljanstvo. Ukoliko bi joj uprkos tome bio oduzet austrijski pasoš, postala bi, kako navodi, osoba bez državljanstva. Za takav ishod već je najavila nameru da zatraži takozvani „UNO-Pass“. U svom obraćanju ukazala je i na konvenciju Saveta Evrope, upozoravajući na moguće međunarodne posljedice za Austriju.
Posebno se usprotivila obrazloženju da je MA 35 nadležna za proveru zbog njenog posljednjeg prebivališta u Beču. Takva tvrdnja je, kako je navela, jednostavno netačna. Od oktobra 1998. do decembra 2021. godine glavno prebivalište joj je bilo prijavljeno u mjestu Seibersdorf u pokrajini Niederösterreich, dok u tom periodu nije imala glavno prebivalište u Beču. Zbog toga je optužila nadležnu službu da iznosi neistine i ukazala na, kako smatra, grešku u postupku.
Boravak u Rusiji i rasprava od 2023. godine
U Rusiji, kako je još jednom podvukla, posjeduje samo dozvolu boravka, ali nije stekla rusko državljanstvo. Rasprava o eventualnom oduzimanju austrijskog državljanstva prati je još od juna 2023. godine, kada je u javnosti odjeknula vest da će raditi na Univerzitetu u Sankt Peterburgu. Danas ova pravnica vodi jedan geopolitički think-tank u Sankt Peterburgu, a proteklih godina više puta se pojavljivala i kao komentatorka na ruskoj državnoj televiziji. Tvrdnje da želi postati ruska državljanka više puta je odbacila.
Istorijsko poređenje i osvrt stručnjaka
U svojoj objavi Kneissl se osvrnula i na pravnog teoretičara Hansa Kelsena, koji je bio ključan za izradu saveznog ustava. Ukazala je na istorijske primjere u kojima su totalitarni režimi ljudima oduzimali državljanstvo kroz isključenje iz državljanstva, navodeći da je i Austrija prije dolaska nacionalsocijalista na vlast povlačila slične poteze, između ostalog i u slučaju Kelsena. Kelsen i mnogi drugi nekadašnji Austrijanci, napisala je Kneissl, iz razumljivih razloga nisu vidjeli povod da se vrate u raniju domovinu, o čemu je, kako navodi, saznala i od svog nekadašnjeg profesora na Hebrejskom univerzitetu u Jerusalimu, Hansa Klinghoffera, koji je bio Kelsenov asistent.
Što se tiče sopstvenog povratka u Austriju, Kneissl i tu stavlja tačku. Navela je da je zemlju napustila 2020. godine nevoljno i da je potom uz velike poteškoće gradila novi život. Posebno je izdvojila događaj iz leta 2020. u Beču, kada je, kako tvrdi, bila pljuvana uz uvredu „Russensau“. Poput Kelsena, ni ona ne želi da se vrati u Austriju.
Direktor instituta Wiener Hans-Kelsen-Institut, Thomas Olechowski, u izjavi za agenciju APA ipak je ublažio takvo poređenje. On je naveo da Kelsen austrijsko državljanstvo nije izgubio prinudnim oduzimanjem, već prilikom preuzimanja profesure na Univerzitetu u Pragu 1936. godine. Uslov za to bio je sticanje čehoslovačkog državljanstva 24. marta 1936. godine, a pošto tadašnje čehoslovačko pravo nije dozvoljavalo dvojno državljanstvo, Kelsen je morao da se odrekne austrijskog, kao i njemačkog državljanstva koje je imao od 1930. godine.
Ovaj slučaj pokazuje koliko pravne dileme, lična svedočanstva i različita tumačenja prošlosti mogu da zaoštre javnu raspravu o državljanstvu i pripadnosti.
Pravni postupci i istorijske činjenice zahtijevaju jasne dokaze i precizno tumačenje bez prečica.
Izvor „heute.at“
