Glavni grad Austrije neprekidno raste i na dan 1. januara 2026. godine broji tačno 2.040.914 stanovnika. Kako proizilazi iz nove brošure „Wien in Zahlen 2026“, stanovništvo odlikuje visoka stopa internacionalnosti: ljudi iz 187 različitih nacija imaju svoje središte života u Beču.
Nešto manje od dve trećine Bečlija (63,2 odsto) ima austrijsko državljanstvo. 15 odsto su državljani neke druge zemlje Evropske unije, dok 21,9 odsto potiče iz zemalja izvan Evropske unije. Time ukupno oko 36,9 odsto bečkog stanovništva ne poseduje austrijski pasoš. Iz nekih država, s druge strane, u gradu živi veoma malo ljudi: iz zemalja kao što su Bhutan, Andorra, Brunei, Palau i San Marino ima manje od po pet državljana.
Srbi i Sirijci kao najveće strane grupe
Najveću grupu među stranim državljanima čine ljudi sa srpskim državljanstvom, koji čine 3,7 odsto ukupnog stanovništva Beča. Odmah iza njih slede državljani Sirije sa 3,5 odsto. Sledća mesta zauzimaju Nemci (3,1 odsto), turski državljani (2,3 odsto) i osobe sa poljskim državljanstvom (2,2 odsto).
Doseljavanje predstavlja značajan faktor za rast stanovništva. U 2025. godini u Beču je zabeleženo 94.719 doseljavanja i 84.546 odseljavanja, iz čega proizilazi pozitivan migracionu saldo od 10.173 osobe.
Ako se pogledaju protekle dve decenije, odnosno period od deset godina (2016. do 2025. godine), Sirija beleži najveći pozitivan migracioni saldo sa plusom od 50.807 osoba. Slede Ukrajina (+34.991), Deutschland (+18.931), Avganistan (+12.186) i Rumunija (+11.937).
Više rođenih i visoka proizvodnja povrća
Rast grada, međutim, nije posledica isključivo doseljavanja. U 2025. godini u Beču je rođeno 19.030 dece, dok je u istom periodu umrlo 16.467 ljudi. To dovodi do pozitivnog prirodnog priraštaja od 2.563 osobe.
Pored demografskih podataka, brošura donosi i brojke o poljoprivredi: Beč je zaslužan za 58 odsto ukupne austrijske proizvodnje krastavaca i 57 odsto žetve patlidžana (Melanzani). Kod matovilca (Vogerlsalat), trećina (33 odsto) celokupne proizvodnje u zemlji potiče upravo iz glavnog grada.
Stanovanje i kućni ljubimci
Prosečna stambena površina u Beču iznosi 35 kvadratnih metara po stanovniku, pri čemu u jednom domaćinstvu u proseku žive dve osobe. 23 odsto stanovništva živi u opštinskim zgradama (Gemeindebau), odnosno u javnim stambenim objektima, 35 odsto koristi stanove sa slobodno ugovorenom zakupninom, a 19 odsto živi u sopstvenoj imovini.
Podaci postoje i o držanju životinja: na dan 1. septembra 2025. godine u Beču je bilo registrovano tačno 59.848 pasa. Broj mačaka gradu s druge strane nije poznat, jer se za njih, za razliku od pasa, ne naplaćuje porez, pa grad ne raspolaže odgovarajućim podacima.
Izvor“heute.at“
ExYu.at – Uvek dobro informisani.