Pre skoro pet godina vlada je predstavila svoj cilj potrošnje zemljišta. Od ovoga neće biti ništa – na veliku ljutnju Austrijanaca.
Zelena trava umesto sivog betona – to je bio dogovor koji su ÖVP i Zeleni postigli u koalicionom sporazumu. Sa strategijom zaštite zemljišta širom Austrije, domaća potrošnja zemljišta trebalo bi da se smanji na dva i po hektara dnevno do 2030. godine. Pored toga, uloženi su napori da se sprovede otpečaćenje.
Savezne države prave sopstvene strategije
Ali, slično Zakonu o zaštiti klime, ni od ovog projekta neće biti ništa. Letnja pauza, dva meseca pred izbore i beskrajne rasprave – izgleda da je ova koalicija pri kraju. Već u aprilu je rečeno da ÖVP planove vidi kao kočnicu za poslovnu lokaciju i da bi radije imali podsticaje umesto jasnih smernica.
Na Austrijskoj konferenciji o prostornom planiranju (ÖROK) u februaru, savezne države su se dogovorile o sopstvenoj zemljišnoj strategiji. Ministar poljoprivrede Totschnig bio je zadovoljan „dvopartijskim konsenzusom“ i rekao da je ta odluka „važna prekretnica za pažljivo korišćenje našeg vrednog zemljišta“.
“Krompir na parkingu”
To je tada izazvalo mnogo nevolja u Ministarstvu klime. Situacija je „nesigurna“ i uništavanje zemlje se mora „ozbiljno shvatiti“, apelovala je Leonore Gewessler na Ö1. Ako se nastavi sa sadašnjim tempom zatvaranja tla, za 200 godina više neće biti plodnih polja. Tada „više ne bismo znali da uzgajamo krompir na parkingu“ i mogli bismo „zagrizemo iz zemlje“, rekla je ministarka.
Ono što je posebno alarmantno je koliko je savezna vlada trenutno daleko od projekta. Umesto 2,5, u Austriji se u poslednje tri godine u proseku gradilo 11,3 hektara dnevno – to je veličina oko 16 fudbalskih terena.
Austrijanci žele gornju granicu
Nedostatak obavezujućeg ograničenja potrošnje zemljišta izaziva nezadovoljstvo velike većine Austrijanaca. Prema istraživanju koje je u sredu (1.000 ispitanika) objavila organizacija za zaštitu životne sredine WWF, 72 odsto anketiranih se zalaže za obavezujuću gornju granicu potrošnje zemljišta.
Za 73 odsto, buduća savezna vlada bi trebalo da „usidri efikasan paket mera protiv potrošnje i zatvaranja tla u novom vladinom programu“. 76 odsto je za „strože zakone i mere“.
Portparol WWF-a za zaštitu zemljišta Sajmon Poris: „Političari bi trebalo da se dogovore oko ugovora o zaštiti zemljišta sa obavezujućim ciljevima. Pored toga, moraju da se pozabave mnogim pokretačima potrošnje zemljišta – od poreskog sistema do subvencija štetnih po životnu sredinu.“
„Nećemo odustati“
„Heute“ je pitao Ministarstvo za zaštitu klime i pitao za status cilja od 2,5 hektara. Pozivanje je dato na vladin program u kojem je postavljen zahtev. Ni dva meseca pre izbora Nacionalnog saveta, Ministarstvo ne želi da odustane: „Nećemo odustati od ovog cilja i nastavićemo da vodimo kampanju za njega.
„Moramo da preuzmemo odgovornost“
Ministarstvo klime je objasnilo da ako Austrija nastavi da bude prekrivena betonom, buduće generacije više neće imati ni kvadratni metar plodne zemlje za uzgoj žitarica ili povrća. Zaštita zemljišta je takođe efikasna zaštita od poplava, zaštita klime, a samim tim i zaštita ljudi.
„Neophodno je da svi akteri na svom nivou – u saveznoj vladi, u državama, u opštinama – preuzmu odgovornost“, saopštilo je Ministarstvo Gewesslerove.
„To već radimo u Ministarstvu za zaštitu klime“, naglasili su, misleći, na primer, na izmenu zakona o UVP. Ministarstvo poljoprivrede je nadležno za koordinaciju prostornog planiranja. „Očekujemo da ćemo sprovesti ciljeve koje smo ovde postavili.
Izvor „heute.at“