Debata o radu sa skraćenim radnim vremenom u Austriji se zaoštrava. U središtu sukoba su guvernerka Donje Austrije Johanna Mikl-Leitner (ÖVP) i njen partijski kolega, ministar ekonomije Wolfgang Hattmannsdorfer, koji kritikuju porast takozvanog „Lifestyle-Teilzeit“-a. SPÖ Donje Austrije, predvođena regionalnim predsedavajućim Sven Hergovich-em i parlamentarcem René Pfister-om, oštro je reagovala i traži izvinjenje.
Mikl-Leitner: „Asocijalno, nepravedno i netačno“
Guvernerka Johanna Mikl-Leitner izazvala je uzbunu izjavama u kojima je rad sa skraćenim radnim vremenom opisala kao „asocijalan“, posebno ako nije neophodan iz razloga kao što su briga o deci ili nega. U januaru je u govoru naglasila: „Svakome želim da živi svoj Work-Life-Balance, ali ne na štetu svih nas“. Za zdravog muškarca ili zdravu ženu, rad sa skraćenim radnim vremenom je „asocijalan“, što je SPÖ odmah opisala kao „otrcano“ i „udaljeno od stvarnog života ljudi“.
SPÖ uzvraća udarac
Za SPÖ Donje Austrije, stvar je jasna: hiljade ljudi, posebno žena, primorane su da rade skraćeno radno vreme jer im nedostaje briga o deci, a poslove sa punim radnim vremenom je teško naći. Zbog toga, René Pfister zahteva izvinjenje od guvernerke. Sven Hergovich takođe izražava svoje nezadovoljstvo ministrom ekonomije Hattmannsdorfer-om, čiju upotrebu „Denglisch-Managementsprech“-a i pojmova poput „Wake Up Call“-a kritikuje kao arogantne.
Finansijska situacija Donje Austrije
Paralelno sa debatom, Donja Austrija se suočava sa ozbiljnim finansijskim izazovom. Prema austrijskoj statistici, dug najveće pokrajine se za kratko vreme povećao sa 137 miliona evra na 486 miliona evra. Ministar finansija Ludwig Schleritzko (ÖVP) to pripisuje slabljenju ekonomije, šteti od poplava u septembru 2024. godine i povećanim troškovima u socijalnom, zdravstvenom i brizi o deci. U skladu sa tim, Mikl-Leitner je najavila mere štednje za kontrolu duga.
Činjenice umesto optužbi
Analiza Radničke komore Donje Austrije podržava stav SPÖ: preko 40 procenata zaposlenih u Donjoj Austriji radi skraćeno radno vreme, a kod žena čak 65 procenata. Žene navode brigu o deci kao glavni razlog. Osim toga, situacija u pogledu brige o deci u pokrajini je napeta. Samo svako treće dete mlađe od tri godine ima mesto u vrtiću, a samo u svakoj drugoj opštini postoje dnevni boravci za malu decu. SPÖ ovde vidi polugu: zahtevaju sveobuhvatno širenje celodnevnog boravka za decu i 50% doplate za prekovremeni rad za one koji rade skraćeno radno vreme kako bi kompanijama bilo manje privlačno da odbijaju poslove sa punim radnim vremenom.
ÖVP uzvraća
ÖVP ne ostavlja optužbe bez komentara. Regionalni direktor Matthias Zauner brani stav stranke: rad sa skraćenim radnim vremenom iz zdravstvenih razloga ili zbog brige o deci nesporan je i društveno neophodan. Ali svako ko preferira rad sa skraćenim radnim vremenom bez takvih obaveza mora biti svestan da to ugrožava socijalni sistem. Zauner postavlja tezu da se „stvarna sloboda izbora“ za roditelje stvara kroz ÖVP ofanzivu brige o deci i naglašava da se rad mora ponovo isplatiti.
Debata o radu sa skraćenim radnim vremenom u Donjoj Austriji pokazuje fundamentalna neslaganja između ÖVP i SPÖ u pogledu politike tržišta rada. Dok ÖVP vidi „Lifestyle-Teilzeit“ kao pretnju privredi i socijalnom sistemu, SPÖ tvrdi da je skraćeno radno vreme često iznuđen izbor zbog nedostatka infrastrukture, poput brige o deci. Sukob oko „Lifestyle-Teilzeit“-a je stoga više od pukih reči – to je razmena udaraca o društvenoj odgovornosti države i ekonomskoj budućnosti.
Izvor „AustriaAktuell.at“
Šta Austrija zaista postiže?