Nakon Evropske komisije, u utorak je i Oesterreichische Nationalbank (OeNB) drastično korigovala svoje prognoze rasta naniže. Raspoloženje u privredi? Prilično zaleđeno. A ni inflacija se ne pomera s mrtve tačke. Pogled iza kulisa najnovijih loših vesti.
Američke carine: Šok za svet
Guverner Nationalbanka Robert Holzmann, čovek jasnih reči, nedvosmisleno je u utorak u Finansijskom odboru Nacionalnog saveta objasnio: Agresivna carinska politika SAD-a je „izazvala ogroman šok u svetskoj ekonomiji“ i dovela do „visokog stepena neizvesnosti“. Trn u oku globalnoj trgovini, koji direktno pogađa austrijsku privredu.
Minus BDP-a: Prognoza pooštrena!
Ukoliko planirano dodatno povećanje carina za jul zaista stupi na snagu, biće mračno. Prema proračunima OeNB-a, moramo računati sa daljim padom austrijskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od ukupno 0,3 procenta. U martovskoj prognozi, Nationalbank je još uvek pretpostavljala umereniji minus od 0,1 procenta – korekcija koja govori mnogo.
Holzmannova oproštajna opomena
Na svom poslednjem obraćanju u odboru, odlazeći guverner OeNB-a Robert Holzmann nije ostavio nikakve sumnje: Međunarodni monetarni fond je takođe snizio svoju prognozu za 2025. godinu za 0,5 procentnih poena na skromnih 2,8 procenta i očekuje za 2026. samo tri procenta globalnog rasta. Razlog? Trampova administracija planira da uvede „apsolutno najviše carine“ u poslednjih sto godina. Neizvesnost je tu skoro potcenjena!
Evropa u vrtlogu – EZB prati trend
Naravno, ni Evropa nije pošteđena ove globalne ekonomske drame. Evropska centralna banka (EZB) je korigovala svoje prognoze rasta za 2025. i 2026. godinu za po 0,2 procentna poena naniže, kako je objasnio Holzmann. Realni rast BDP-a u Uniji bi ove godine trebalo da iznosi 0,9 procenta, sa 1,2 procenta u 2026. odnosno 1,3 procenta u 2027. godini. A inflacija? EZB očekuje pad na 2,3 procenta za celu 2025. godinu.
Austrijske prepreke: Potrošnja i industrija
Za domaći ekonomski razvoj su, prema Holzmannu, pre svega dva faktora presudna: izražena slabost potrošnje i industrijska recesija. Dok BDP ove godine – kao i prethodne dve – mora da podnese minus od 0,3 procenta, stopa inflacije bi trebalo da se stabilizuje na 2,9 procenta. Cilj EZB-a od dva procenta? Prema prezentaciji u Finansijskom odboru, skoro će biti postignut tek 2027. godine sa 2,1 procenta – mukotrpan put!
Rekordna štednja umesto potrošačke groznice
Veliki pokretač cena je, prema Holzmannu, na primer, sektor usluga. I uprkos rastu realnih prihoda, stopa štednje u Austriji je i dalje veoma visoka. Sve dok su ekonomski izgledi tako nepredvidivi, malo će se toga promeniti. Austrijanci čuvaju svoj novac – razumljivo, ali ne i korisno za domaću potrošnju.
Industrija: Eksplozija troškova Made in Austria
Domaći industrijski sektor masovno pati od činjenice da su jedinični troškovi rada u poslednjih nekoliko godina značajno više rasli nego kod naših trgovinskih partnera. Austrija je u poređenju sa ostalih 19 zemalja evrozone postala skuplja za oko osam procenata. Poremećaj konkurencije koji stavlja domaću proizvodnju pod pritisak.
Snabdevanje gotovinom: OeNB se naoružava!
Svetla tačka za ruralna područja: Snabdevanje Austrijanaca gotovinom takođe je bila tema u Finansijskom odboru. Kako bi se popunile praznine u snabdevanju, prema Holzmannu, postignut je sporazum sa Österreichischer Gemeindebund. OeNB će obezbediti između 60 i 120 bankomata. Prioritet će imati veće opštine i opštine sa posebno dugim putem do najbližeg bankomata. Holzmann je, međutim, naglasio i da je zakonodavac slobodan da razmotri druga rešenja i da banke jače obaveže – po uzoru na Veliku Britaniju.
Digitalni evro: Polako, ali sigurno
Projekat digitalnog evra je, prema Holzmannu, još uvek u „pripremnoj fazi 1“. OeNB je tu prominentno zastupljena i deo je alijanse od šest centralnih banaka koje bi trebalo da doprinesu tehničkom razvoju. Ostaje da se vidi kada će digitalni evro postati stvarnost u Austriji.
Banke u rekordnom lovu – OeNB plaća ceh
Viceguvernerka Edeltraud Stiftinger izvestila je o solidnom razvoju austrijskog bankarskog sektora. Dobit je u 2024. iznosila impresivnih 11,5 milijardi evra, nakon što je već 2023. godine postignuta rekordna vrednost od 12,6 milijardi evra. Pozitivan uticaj na rezultat imali su i prihodi od kamata iz ulaganja viška likvidnosti kod OeNB-a.
Nationalbank u crvenim brojkama
Druga strana medalje: Sama Nationalbank beleži gubitke. Viceguvernerka Stiftinger se na kraju osvrnula na bilans OeNB-a, koji je u 2024. godini iskazao gubitak od 2,1 milijarde evra. Uzimajući u obzir preneseni gubitak iz prethodne godine, to daje kumulativni minus od 4,2 milijarde evra. Tome se, međutim, suprotstavlja visoka vrednost imovine, kao što je zlatna rezerva od oko 280 tona, koja se trenutno procenjuje na impresivnih 26 milijardi evra.
Mirno more, ali ne i bez šansi
Najnovije prognoze Nationalbanka prikazuju trezvenu sliku austrijske privrede. Globalna neizvesnost zbog američke carinske politike, domaća slabost potrošnje i povećani jedinični troškovi rada opterećuju privredu. Ipak, ima i svetlih tačaka: obezbeđivanje snabdevanja gotovinom i stabilan razvoj bankarskog sektora pokazuju da i u izazovnim vremenima ima napretka. Ostaje da se vidi koje će mere preduzeti politika i privreda kako bi se sprečila preteća stagnacija i Austrija ponovo vratila na put rasta. Biće to trnovit put, ali nada, kao što je poznato, umire poslednja.
Izvor „AustraAktuell.at“