Monetarne vlasti EU ponovo snižavaju kamate. Ovo je peto smanjenje kamatnih stopa u evrozoni od leta 2024.
Evropska centralna banka (EZB) ponovo snižava svoje tri ključne kamatne stope za po 0,25 procentnih poena. Centralna ključna kamatna stopa, depozitna stopa po kojoj komercijalne banke ulažu novac u EZB, ubuduće će iznositi 2,75 odsto, objavila je banka u četvrtak posle prvog ovogodišnjeg sastanka Upravnog saveta EZB. To je četvrto uzastopno smanjenje ključnih kamatnih stopa.
Stručnjaci pretpostavljaju da ovo neće biti poslednje smanjenje kamatnih stopa u ovoj godini. Trgovinski sukob Evrope sa američkim predsednikom Donaldom Trampom takođe bi mogao da igra ulogu.
Posledice po štediše
Ponovno smanjenje ključnih kamatnih stopa – četvrto po redu – ima posledice po štediše: ako komercijalne banke primaju manje kamate na novac parkiran kod EZB, one će smanjiti kamatne stope preko noći i na oročene depozite za svoje klijente. Kamatne stope na dvogodišnje oročene depozite dostupne širom zemlje pale su krajem januara u proseku na 2,24 odsto, pokazuje analiza uporednog portala Weriwoks. Ovo je najniži nivo u poslednje dve godine. Prekonoćne kamate su takođe pale: na prosečno 1,56 odsto kod banaka aktivnih širom zemlje.
EZB ne snižava samo depozitnu stopu, već i kamatnu stopu po kojoj poslovne banke mogu da dobiju svež novac od EZB: sa 3,15 na 2,9 odsto. Niže ključne kamatne stope imaju tendenciju da podrže privredu: krediti postaju pristupačniji, a kompanije i privatna lica – kao što su graditelji kuća – mogu dobiti jeftinije finansiranje. Na primer, građevinske kamate su poslednjih meseci blago pale.
Smanjenje kamatnih stopa nije bilo neočekivano
Ekonomisti su očekivali da će EZB ponovo smanjiti kamatne stope. Sada kada je glavni talas inflacije u evrozoni završen, centralna banka ima više manevarskog prostora. Brine je i slaba ekonomija. Centralna banka predviđa privredni rast u evrozoni od samo 1,1 odsto ove godine i 1,4 odsto u 2026. godini.
Rizik za ekonomiju i inflaciju je Trampova pretnja da će uvesti visoke carine na uvoz iz Evrope. EU bi mogla da odgovori kontramerama. Više američke tarife na robu iz evrozone mogle bi da utiču na buduća kretanja cena u valutnoj zoni, nedavno je upozorila direktorka EZB Izabel Schnabel. Izvozna država Nemačka bi verovatno bila posebno pogođena trgovinskim sukobom.
Inflacija bi trebalo ponovo da padne tokom godine
Već u decembru potrošačke cene su ponovo značajno naglo porasle kako u Nemačkoj, tako i u evrozoni u celini. Stopa inflacije u evrozoni dostigla je 2,4 odsto, najviši nivo od jula 2024. godine.
Međutim, predsednica EZB Christin Lagard nedavno je na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu izrazila uverenje da će inflacija ponovo pasti tokom godine. Cilj od dva procenta koji je postavila EZB je „još uvek na vidiku”. Ekonomisti stoga očekuju da će EZB tokom leta dalje sniziti kamatne stope na nivo od 2,0 odsto na depozitnu stopu.
Inflacija u evrozoni je sada daleko od svojih rekordnih 10,7 odsto u jesen 2022. – takođe zato što se EZB suprotstavila najoštrijim povećanjem kamatnih stopa u poslednjih 25 godina. U julu 2022. godine okončana je višegodišnja politika nulte i negativnih kamatnih stopa, a EZB je deset puta podigla kamatne stope. Više kamatne stope poskupljuju kredite, što može usporiti tražnju i ublažiti inflaciju. U junu 2024. EZB je prvi put snizila svoje ključne kamatne stope.
Izvor „heute.at“