Aktuelni podaci o broju zahteva za azil u Austriji izazivaju burne rasprave. Dok Narodna partija slavi uspeh svoje „oštre azilantske politike“, FPÖ govori o „trikovima sa šibicama“ i „semaforu gubitnika“.
Pad da, ali kako ga tumačiti?
Ministarstvo unutrašnjih poslova izveštava o značajnom padu broja zahteva za azil u prošloj godini. Posebno u opštinama se oseća olakšanje u vezi sa osnovnim snabdevanjem, navodi ÖVP. Matthias Zauner, pokrajinski direktor Narodne partije Donje Austrije, ističe da „jasna linija deluje“ i da zaustavljanje spajanja porodica daje „vidljiv doprinos“ suzbijanju ilegalne migracije. Za Donju Austriju su efekti primetni: manji broj ljudi u osnovnom snabdevanju znači konkretno rasterećenje za opštine i njihove gradonačelnike. Zauner podseća da su ranije brojke – i to bez trenutnih oko 56 posto ukrajinskih raseljenih lica u osnovnom snabdevanju – bile još veće.
FPÖ: „Smejurija uvezenih majstora za noževe“
Potpuno drugačije na to gleda FPÖ. Gernot Darmann, portparol FPÖ za bezbednost i poslanik u nacionalnom parlamentu, oštro se protivi samohvalisanju ministra unutrašnjih poslova Gerharda Karnera i Zaunera (oba ÖVP). On azilantsku politiku naziva „mlakom i neprijateljskom prema Austriji“. Ako se preko 8.600 novih zahteva za azil za pola godine – skoro 300 nedeljno – prodaje kao uspeh, onda to, kaže, „još jednom otkriva aroganciju ove koalicije gubitnika“. Za Austrijance nisu presudne „igre brojkama“, već dosledan prekid nekontrolisane masovne imigracije, o čemu nema govora. „Fraze ministra unutrašnjih poslova ÖVP-a“, prema Darmannu, više liče na „trikove sa šibicama“ i uzaludne pokušaje da se prevari stanovništvo. Azilantska politika pod ministrom Karnerom je „potpuno klimava“, a zone zabrane nošenja oružja cinično naziva „smejurijom uvezenih majstora za noževe“.
Pad broja azilanata je neosporan, ali se interpretacija i ocena drastično razlikuju u zavisnosti od političke pripadnosti. Dok ÖVP svoju pooštrene azilantsku politiku beleži kao uspeh, FPÖ u tome vidi samo nastavak neadekvatne migracione politike i obmanu stanovništva. Debata o „integraciji ili povratku kući“ i načinu na koji se postupa sa brojkama ostaje centralno područje napetosti u austrijskoj unutrašnjoj politici.
Izvor „heute.at“
ExYu.at
Austrija na prvom mestu, uvek.