Michael Ludwig će najverovatnije nastaviti da bude gradonačelnik savezne prestonice i posle izbora u Beču. Sada je zauzeo stav o ORF-u.
U ponedeljak kasno uveče, ORF-ov „ZIB2“ završio je seriju intervjua sa vodećim kandidatima na izborima u Beču sa gradonačelnikom Beča SPO, Michaelom Ludwigom. Ludwig je i centralna ličnost izborne kampanje SPÖ – on zrači stabilnošću, smirenošću, zajedništvom i solidarnošću, rečeno je na predstavljanju predizbornih plakata. Teme obrazovanja, stanovanja, rada i zdravlja dominiraju izbornim programom SPÖ-a, koji je jednoglasno usvojen u Bečkom komitetu.
Mnogo je već urađeno dobro i korektno, naglašava SPÖ, ukazujući na razne ofanzive zapošljavanja, proširenje besplatnih celodnevnih škola, 16.000 novih medicinskih sestara na obuci i 22.000 novih subvencionisanih stanova. Neposredno pre izbora, Ludwig je neosporan u anketama: najnovija istraživanja su dala lidera SPÖ Beča na 40 odsto, a slede ga FPÖ sa oko 22 odsto, Zeleni sa 12 odsto, ÖVP sa 10 odsto i NEOS sa 9 odsto.
„Očekujem drugačiji budžetski deficit.
Šta želi da radi drugačije u budućnosti i sa kim želi da vlada? Ludwigu je ovo pitanje postavio voditelj Armin Wolf na ORF-ovom „ZIB2“ u ponedeljak kasno uveče. Kada je 2018. postao gradonačelnik Beča, budžetski deficit je bio 250 miliona evra, sada 3,8 milijardi, primetio je Wolf. Kako je to moguće? On „pretpostavlja drugačiji budžetski deficit“, rekao je Ludwig. U 2024. su očekivali 2,2 milijarde evra, „uspeli smo da uštedimo 500 miliona evra“, ali „1,7 milijardi evra je i dalje mnogo“.
Brojni pokretači i ekonomski razvoji doveli su do pada zarada. Ludwig je ukazao i na pozitivne pomake: „Beč je bio jedina savezna država sa ekonomskim rastom u poslednje dve godine“, rekao je on i dodao da ekonomski motor ne sme da stane. „Preduzećemo odgovarajuće korake“, rekao je Ludwig, napominjući da je odnos duga Beča izuzetno porastao, što takođe odražava posvećene investicione programe u stambenoj izgradnji i zaštiti klime.
„Od 15 do 65, obrada preko AMS-a.“
„Tako je“, potvrdio je Ludwig, rekavši da Beč ima 20 odsto stanovništva Austrije, ali 40 odsto nezaposlenih. Prema SPÖ političaru, to je povezano sa strukturnim izazovima; sve što ima veze sa azilom, migracijom i imigracijom je savezna odgovornost, a poslednjih godina nije bilo „pravedne raspodele širom savezne teritorije“. Zašto Beč isplaćuje minimalna socijalna davanja onima koji imaju pravo na supsidijarnu zaštitu, dok u većini drugih saveznih država primaju osnovne socijalne naknade?
Prema Ludwigu, minimalna sigurnost je „vezana za tržište rada“, a cilj od prvog dana je integracija ljudi, uključujući i tržište rada. „To ne bi bio slučaj sa osnovnim socijalnim osiguranjem, ali generalno se zalažem za jedinstvenu saveznu regulativu. I kako? „Odbor AMS-a takođe odobrava obradu celokupne radno sposobne populacije između 15 i 65 godina preko AMS-a. Kombinujte ovo sa osnovnim dečjim dodacima i uslovom za boravak“, rekao je Ludwig.
„Postavite jedinstvene standarde širom Austrije.
Prema Ludwigu, moraju se porediti društveni sistemi u saveznim državama. Beč ima prosečnu potrošnju od 805 evra po osobi, dok je austrijski prosek 802 evra. A šta je sa slučajem šire sirijske porodice koju je otkrila „Heute“, koja je u Beču dobila 4.600 evra minimalnog prihoda plus porodični dodatak, ali bi u Gornjoj Austriji dobila samo polovinu toga? Zato je predložio pronalaženje drugog rešenja, rekao je Ludwig. Mogao bi da promeni propis, „da, ali po kojim standardima?“ rekao je gradonačelnik.
Da li bi porodica dobila manje sa njegovim AMS predlogom? „Mislim da je važno postaviti jedinstvene standarde širom Austrije“, rekao je Ludwig, „ako je to ono što kalkulacije pokazuju, onda će tako i biti“. Kada je reč o školama, Ludwig je objasnio da je za kratko vreme stigao veliki broj učenika sa posebnim obrazovnim potrebama i da je želeo da „postavi posebne prioritete” u obrazovnom sektoru, „a ja ne poričem probleme i izazove”. A s kim hoće da vlada? Imaju „veoma dobro funkcionišuću koaliciju sa NEOS-om“, ali to zavisi od ishoda izbora, a zatim „od toga u kojoj meri dve stranke nađu zajednički jezik“.
Izvor „heute.at“