Evropska centralna banka (EZB) je u suprotnosti sa investitorima koji pretpostavljaju da će veća inflacija, restriktivni Fed, devalvacija evra i nadolazeći trgovinski sukobi pod Donaldom Trampom ograničiti prostor za smanjenje kamatnih stopa.
Dok tržišta smanjuju svoja očekivanja o smanjenju kamatnih stopa suočeni sa preprekama, monetarne vlasti ponavljaju da će kamatne stope nastaviti da padaju.
EZB: Kamatne stope će nastaviti da padaju
Dok su tržišta smanjila i klade se na broj smanjenja kamatnih stopa koje očekuju od EZB – i Federalnih rezervi – ove godine, čini se da centralni bankari u Frankfurtu nisu impresionirani. Kako prenosi Blumberg, članovi Upravnog saveta EZB kao što su Francvis Villeroy de Galhau i Yannis Stournaras ponovili su svoj dugogodišnji stav da će depozitna stopa pasti sa sadašnjih 3% na oko 2% do sredine 2025.
Trenutno gledaju na povećanu neizvesnost, koja je uglavnom uzrokovana trgovinskom politikom SAD, ali i restriktivnijim Fed-om i političkim prevratima u Nemačkoj i Francuskoj. Iako EZB može da promeni kurs, malo je verovatno da će to učiniti, barem dok ne bude imala svoje tromesečne projekcije za mart, koje će uzeti u obzir uticaj Trampovih početnih mera.
„Tržišta često reaguju prebrzo“ i „centralne banke sa obe strane Atlantika će pokušati da ne reaguju preterano na pojedinačne podatke“, rekao je Gilles Moec, glavni ekonomista u AKSA Investment Managers. „Kada Tramp bude na funkciji, trebalo bi da dobijemo bolju sliku o njegovoj „stopi transformacije“ od izbornih predloga do sprovođenja politike.
Predsednica Christin Lagard obećala je u decembru da će nastaviti sa „pristupom zasnovanim na podacima i od sastanka do sastanka“ u određivanju kamatnih stopa. Barem u Evropi, podaci od tada jedva da odstupaju od prognoza.
Dok su se neki trgovci fokusirali na nedavni porast inflacije, EZB je ukazala na povećanje krajem godine. Analitičari EZB očekuju da će se ukupni pad inflacije nastaviti kako se očekivalo i očekuju manji pritisak na povećanje plata u 2025. U međuvremenu, ekonomija nastavlja da slabi – čak i pre nego što Tramp uvede svoje tarife.
Restriktivnija politika Fed-a
Zaista, razvoj događaja u SAD mogao bi da objasni zašto tržišta do juna 2026. određuju cene samo u vidu smanjenja stope od tri četvrtine procenta, što je jedno manje nego početkom 2025. S jedne strane, američko tržište rada nastavlja da prkosi prognozama da će oslabiti . Ovome se dodaje i mogućnost smanjenja poreza i masovnih deportacija, što bi moglo da podstakne inflaciju.
Fed je već u decembru smanjio broj smanjenja kamatnih stopa koji se očekuju do 2025. sa četiri na dva. Trgovci sada najviše očekuju samo smanjenje, a ekonomisti poput onih u BNP Paribas i Nikko Asset Management se čak pitaju da li bi sledeći korak mogao biti povećanje stope.
Ovo oživljava debatu iz 2024. o tome koliko monetarna politika EZB može da odstupi od politike Fed-a. Kao i tada, predstavnici EZB, poput Hrvata Borisa Vujčića, požurili su da odbace glasine da EZB dozvoljava da bude previše pod uticajem mera njenih američkih kolega.
„Oprezni Fed neće sprečiti EZB da smanji kamatne stope“, kaže Christian Keler, šef ekonomskog istraživanja u Barklisu. „EZB mora da pazi na kurs i izbegava velike, nagle devalvacije evra, ali se neće suštinski uzdržati od smanjenja kamatnih stopa.
Devalvacija evra nosi rizik od inflacije
Od 30. septembra, zajednička valuta je izgubila oko 3% ponderisano trgovinom i više od 8% u vrednosti u odnosu na dolar, što je opasno približilo paritetu. Ovaj nivo je poslednji put premašen 2022. godine nakon što je ruska invazija na Ukrajinu podigla cene energenata.
Slabiji evro nosi sa sobom nove inflacione rizike, ali oni će verovatno biti ograničeni, rekao je Ludovic Subran, glavni ekonomista u Alijancu. „EZB će se verovatno više fokusirati na pitanja rasta imajući u vidu trgovinski rat koji preti“, rekao je on.
Šef finske centralne banke Oli Ren rekao je u ponedeljak za TV Blumberg (intervju od minuta 8:30) da, s obzirom na tekuću dezinflaciju i slabije izglede za rast, ima smisla dalje sniziti kamatne stope.
Međutim, investitori i dalje moraju da budu uvereni da će EZB zaista primeniti četiri smanjenja kamatnih stopa koje su najavili mnogi njeni kreatori politike – uprkos upozorenjima da bi povećanja cena mogla pasti znatno ispod ciljanog nivoa ako kamatne stope ostanu previsoke predugo.
„Tržišta očekuju ovakve komentare od Rena i drugih umerenih“, rekao je Pooja Kumra, viši strateg za stope u Velikoj Britaniji i Evropi u Toronto Dominion banci. „Moraćemo da vidimo sličan stav Lagarde i jastreb članova poput Izabel Schnabel da bi se tržišne cene promenile.
Robert Holzmann, jedan od najvećih jastrebova u Savetu ECB, nije bio spreman da to učini u utorak. Iako je poznat po svojim ekstremnim pozicijama, rekao je da je sledeća odluka EZB o monetarnoj politici 30. januara nejasna.
FMV/Bloomberg
Izvor „finanzmarktweld.de“