Uprkos nekoliko reformi, zdravstveni sistem u Austriji se suočava sa problemima. Šef ÖGK-a Andreas Huss zauzeo je stav na ORF-u.
U Austriji već godinama raste nezadovoljstvo u zdravstvenom sektoru – takođe zbog dugog čekanja na preglede kod lekara. Iako se sve više novca troši na zdravstveni sektor, nijedna od brojnih reformi poslednjih godina nije dala efekta.
U nedelju je Andreas Huss, predsednik Austrijskog fonda za zdravstveno osiguranje (ÖGK), govorio o tekućim problemima u ORF-u za štampu. „Imamo velike izazove. U Austriji ljudi često borave dugo u bolnici“, kaže Huss, koji takođe ističe da zdravstveni sistem funkcioniše veoma dobro u odnosu na druge zemlje.
Međutim, stručnjak identifikuje ozbiljne nedostatke u oblastima promocije zdravlja, prevencije i zdravstvene pismenosti. „Iz međunarodne perspektive, imamo veoma, veoma loše brojke“, jasno je rekao Huss. Ove tačke se sada moraju pozabaviti.
„Do 2028. ovo spajanje koštaće nas 1,21 milijardu evra“
Spajanje društava za zdravstveno osiguranje pod vladom ÖVP-FPÖ donelo je više problema nego koristi. „Do 2028. ovo spajanje će nas koštati 1,21 milijardu evra“, rekao je predsednik ÖGK, koji govori o „finansijskoj katastrofi“. Sada bi i 2028. ovo spajanje će nas koštati 1,21 milijardu evra“, rekao je predsednik ÖGK, koji govori o „finansijskoj katastrofi“. Sada bmalo smisla stvoriti uniformne službe širom Austrije. Pored toga, naknade za lekare takođe treba da budu jedinstveno rešene.
Huss takođe kritikuje činjenicu da poslodavci sada imaju većinu u socijalnom osiguranju zaposlenih. Pored toga, činjenica da se predsednik ÖGK rotira svakih šest meseci je „smešna“. „Moramo da poništimo ovo.
Centri za primarnu zdravstvenu zaštitu kao model za budućnost
Kada je novinarka ORF-a Klaudija Danhauzer uporedila vreme čekanja za preglede kod lekara sa Istočnim blokom, rekla je: „Pozivam vas da odete u Istočni blok. Zdravstvena zaštita tamo i dalje izgleda potpuno drugačije“.
Kako bi se suprotstavio problemu, Huss smatra razumnim proširenje centara primarne zdravstvene zaštite u Austriji, koje opisuje kao brigu o budućnosti. Konkretno, ovde bi se moglo kombinovati nekoliko medicinskih profesija, što bi istovremeno rasteretilo bolnice. Međutim, ovo zahteva dodatni novac iz poreskog lonca. Preko ÖGK-a, sada će biti izgrađen poseban zdravstveni centar u svim glavnim gradovima država.
Potreba za akcijom u Beču
Huss podržava predlog gradskog većnika Bečke SPÖ Petera Hakera, koji želi da zabrani bolničkim lekarima koji rade samo skraćeno radno vreme da ubuduće imaju sopstvenu lekarsku praksu. Dok je takav propis već primenjen u drugim saveznim državama, još uvek postoji potreba za delovanjem u Beču.
Proširenje digitalizacije
Sada bi veliki fokus trebalo da bude i na digitalizaciji. U tom cilju, elektronska zdravstvena baza podataka ELGA treba dalje da se proširi. Cilj je da pored lekara i fizioterapeuti, na primer, mogu da pristupe aktuelnim podacima svojih pacijenata. Izborni lekari bi takođe trebalo da imaju pristup ELGA-i u budućnosti.
Zahtev za novom vladom
Huss bi želeo da buduća savezna vlada primeni jedinstveni opšti ugovor, kao i 300 centara primarne zdravstvene zaštite širom Austrije. Pored toga, dijabetičar i zdravstveni i psihosocijalni centri za žene su apsolutno neophodni. „Da bismo ovo sproveli, potrebno nam je najmanje milijardu evra“, jasno je rekao šef ÖGK.
Izvor „heute.at“