Nakon završetka pregovora plavo-crne vlade, zemlja je u limbu. Sada je red na saveznog predsednika. „Heute“ ima scenarije!
Nedeljama su FPÖ i ÖVP „pregovarali” i raspravljali putem javnih kanala – onda veliki prasak: neće biti plavo-crne koalicije. Nikada do sada borba za novu vladu u Austriji nije trajala toliko dugo.
Prvo sa pregovorima na semaforu između ÖVP, SPÖ i NEOS-a, a zatim u konstelaciji FPÖ/ÖVP, prošlo je oko četiri i po meseca od izbora za Nacionalni savet 29. septembra 2024. godine. A sada je vreme da se, sve uzalud, vratimo na početak posle toliko „izgubljenih“ nedelja. „Heute” ima scenarije kako bi stvari mogle da se nastave.
Savezni predsednikov voz
U svakom slučaju, savezni predsednik Aleksandar Van der Belen mora da se umeša – on ima centralnu ulogu u formiranju vlade. Po okončanju pregovora o plavo-crnoj koaliciji, verovatno će zatražiti od lidera svih partija zastupljenih u Nacionalnom savetu da razgovaraju o tome da li će se otvoriti nove opcije u drugim konstelacijama.
povratak semafora
Povratak pregovora o semaforu bio bi moguć. SPÖ i NEOS ističu da su spremni da nastave razgovore. Ruka nam je ispružena“, kažu Crveni. „Socijaldemokratija je uvek bila spremna da preuzme odgovornost“, naglašava moćni SPÖ gradonačelnik Beča MiChael Ludwig.
Lider SPÖ Andreas Babler takođe je zauzeo stav – za nastavak razgovora sa ÖVP-om ili podršku „vladi ličnosti“ koja bi podržala parlament: „Državni interes sada mora imati prednost nad partijskim“, rekao je Babler u video izjavi na društvenim mrežama.
Liderka NEOS-a Beate Meinl-Reisinger objavila je putem društvenih medija: „NEOS je i dalje spreman da nastavi razgovore sa ÖVP i SPÖ“. Međutim, socijaldemokrate bi morale da se kreću „ka centru“ da bi to postigle, rekao je lider Pink stranke. I sve u svemu, mnogo ruševina bi moralo da se očisti da bi se ponovo izgradilo poverenje u ovu konstelaciju.
Manjinska vlada
Majnl-Rajzinger takođe može da zamisli „da podrži crno-crvenu koaliciju po pitanju reformi ili da se približi drugim partijama u parlamentu u zajedničkoj manjinskoj vladi sa ÖVP-om kako bi se stvorila većina za neophodne korake“.
„Morao bi da se skloni“ – Novo saopštenje za Bablera
Malo je verovatno da će ÖVP smatrati crno-ružičastu manjinsku vladu dobrom idejom, kaže se. Očigledno, CDU/CSU i dalje isključuje mogućnost ponovnog ulaska u koalicionu vladu sa Zelenima.
Ako dalji pregovori o koaliciji ne budu mogući, Austriji će biti potrebna prelazna vlada do novih izbora. Formalno, stara crno-zelena vlada sa privremenim kancelarom Aleksandrom Schallenbergom mogla bi jednostavno da ostane na funkciji. Međutim, od izbora, ÖVP i Zeleni više nemaju većinu u parlamentu – verovatno bi se završilo smenom ove vlade uz konsultacije sa svim strankama.
Vlada stručnjaka
To bi onda predstavljalo vladu stručnjaka. Savezni predsednik Van der Bellen bi morao da predloži ljude. Međutim, takva vlada stručnjaka ne bi mogla da se formira odmah – iako se za VdB kaže da već ima spisak imena u fioci. Ali sastav stručne vlade bio bi dogovoren sa strankama.
Za razliku od ekspertske vlade pod kancelarkom Brižit Birlajn 2019. godine, koja je bila imenovana samo za upravljanje državnim poslovima do novih izbora, sadašnja ekspertska vlada bi zapravo morala mnogo toga da uradi zajedno sa parlamentom. Pre svega, reč je o budžetu za 2025. godinu.
Spekuliše se da bi ekonomista Christoph Badelt, najviši austrijski čuvar duga kao predsedavajući Fiskalnog saveta, mogao da dobije budžet preko Nacionalnog saveta na čelu vlade stručnjaka.
Ali takođe je moguće da Aleksandar Schallenberg, koji je po drugi put na funkciji privremenog kancelara, ostane na funkciji u vladi stručnjaka.
Novi izbori
Najverovatniji ishod su novi izbori – a do tada vlada stručnjaka. Glasanje bi zahtevalo parlamentarnu proceduru i imalo bi određene rokove najranije krajem maja/početkom juna.
Prvo, Nacionalni savet mora da odluči o svom prevremenom raspuštanju i donese odluku o novim izborima – sledeća plenarna sednica je 26. februara. Savezna vlada tada donosi uredbu u kojoj se preciziraju rok i dan izbora. Rok mora biti 82 dana pre dana izbora. Uzgred, više nije moguće kombinovati izbore Nacionalnog saveta sa izborima u Beču 27. aprila – rok za ove izbore bio bi 4. februar.
Novi izbori početkom juna značili bi da bi pregovori o vladi morali da se održe tokom leta.
Izvor „heute.at“