Globalno zagrevanje sve više postaje izazov za svet. Klimatska inicijativa sada naglašava nadolazeće megatrendove.
U novom zbirnom izveštaju, Climate Initiative Weathering Risk identifikuje ključne strukturne faktore kroz koje će napredovanje globalnog zagrevanja verovatno uticati na globalni mir i bezbednost u narednoj deceniji.
Osnova za to su 43 studije slučaja i analize iz celog sveta koje su nastale u prvoj fazi inicijative, kao i aktuelne publikacije koje se fokusiraju na klimatsku bezbednost. Iz ovoga, autori sada formulišu osam globalnih trendova:
1) Klimatska pravda i solidarnost
Rašireni populizam u zapadnim zemljama i nepoštovanje pariskih klimatskih ciljeva, kao i neuspeh u smanjenju emisije gasova, povećaće posledice klimatskih promena, društvenih nejednakosti i povećati političko nezadovoljstvo, pišu istraživači. Ovo će posebno uticati na društvene grupe sa niskim prihodima i marginalizovane grupe.
2) Kritične sirovine i energetska tranzicija
Trenutna međunarodna trka u obezbeđivanju i korišćenju kritičnih sirovina za energetsku tranziciju (između ostalog litijum) mogla bi „ometati održive, odgovorne i na sukobe osetljive globalne prakse“. Napori da se odvoji od kineskog gotovo monopola u ovoj oblasti tek sporo napreduju.
3) Sigurnost hrane
Prognoze bi ukazivale da klimatske promene sve više utiču na poljoprivrednu proizvodnju, što će verovatno povećati oscilacije cena u budućnosti. „Najviše će biti pogođene siromašnije zemlje u blizini ekvatora, koje imaju manje resursa, što će verovatno dovesti do političke nestabilnosti u kombinaciji sa skokovima cena hrane“, nastavili su autori.
4) Degradacija životne sredine i biodiverzitet
U skoro svim regionima, rast stanovništva, brza urbanizacija, sve veća potrošnja, dezertifikacija, degradacija životne sredine i klimatske promene kombinuju se kako bi smanjili biodiverzitet. „Kao rezultat toga, države će se suočiti sa sve većom nestašicom vode, nesigurnošću hrane i većom nejednakošću.
5) Vodoprivreda
Iako snabdevanje pijaćom vodom postaje sve nepouzdanije širom sveta, izveštaj o opasnostima od vremenskih nepogoda kaže da je to „malo verovatno da će direktno dovesti do međunarodnog sukoba“. Voda za piće takođe ima potencijal da bude moćan izvor za međunarodnu saradnju i postizanje ciljeva održivog razvoja i drugih globalnih agendi kao što je Pariski sporazum.
6) Migracije i raseljavanje
Sve više ljudi u teško pogođenim ruralnim područjima će izgubiti kvalitet života, a često i sredstva za život, a rezultat će biti novi ruralni egzodus u gradove. Tamo gde već postoji kriza, društveno-političke tenzije i politička mobilizacija će verovatno nastaviti da rastu. I Evropa će takođe verovatno sve više postati meta: „Klimatske promene će povećati postojeće obrasce migracije“, kaže list.
7) Društvena kohezija i identitet
Klimatske promene će i dalje biti i simptom i uzrok opadanja društvenih veza i kohezije zajednice, ometajući mir i otpornost na klimatske promene.
Političke grupe će nastaviti da iskorištavaju klimatske promene, ometajući klimatske akcije i podstičući ogorčenost, „posebno na Zapadu“. Istovremeno, gubitak društvene kohezije zbog klimatskog stresa ili mobilnosti povezane sa klimom „takođe će dovesti do sukoba“.
8) Upravljanje i neprilagođenost
Prema „Weathering Risk“, ako vladine institucije u kritičnim regionima ne budu u stanju da pruže pravovremenu i adekvatnu podršku ili sigurnosne mreže protiv efekata klimatskih promena, sve više i više ljudi, posebno mladih, verovatno će biti oterano u „nebezbedne strategije suočavanja“. „. Ovo bi dodatno podstaklo ilegalnu seču šuma i ojačalo paravojne grupe.
O riziku od vremenskih nepogoda
weathering Risk je multilateralna inicijativa koja ima za cilj da obezbedi alate i analizu „kako bi se razumeli klimatski i ekološki rizici za ljudsku bezbednost i izgradili održivi mir“. Njime upravlja interdisciplinarni tim u Adelphiju.
Adelfi sebe vidi kao „vodeći evropski centar za razmišljanje i rad“. U šest oblasti delovanja (klima, energija, resursi, ekonomija, finansije, diplomatija) podržavamo procese transformacije u privredi i društvu za „budućnost prikladnu za naše unuke“.
Izvor „heute.at“