Austrijska zdravstvena blagajna (ÖGK) trenutno može malo da odahne, ali finansijska situacija i dalje ostaje napeta.
Iako je ustanova uspela da značajno smanji prvobitno procenjenu milionsku rupu, nadležni ipak iznose oprezne prognoze za budućnost. Rastući troškovi i društvene promene i dalje primoravaju najveće socijalno osiguranje u zemlji na strog kurs štednje.
Prognoze značajno korigovane nabolje
Aktuelna budžetska prognoza ÖGK-a donosi iznenađenje u domaćoj zdravstvenoj politici. Dok se prvobitno za 2025. godinu očekivao masovni minus u iznosu od 906 miliona evra, stvarni deficit sada iznosi 156,3 miliona evra. Prognoze gubitaka su smanjene i za naredne godine. Za 2026. godinu trenutno se predviđa minus od 217,8 miliona evra, dok se za 2027. godinu računa sa deficitom od 398,8 miliona evra. Poređenja radi: još u februaru su ove procene iznosile znatno preko 400, odnosno skoro 700 miliona evra.
McDonald vidi prve uspehe
Predsednik ÖGK-a Peter McDonald pripisuje ovaj razvoj događaja doslednim internim reformama. Ovaj predstavnik poslodavaca na čelu zdravstvene blagajne naglasio je da brojke iz 2025. godine dokazuju da preduzete mere daju rezultate. Značajnu polugu u tome odigralo je povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje penzionera, koje je sprovedeno u saradnji sa saveznom vladom. Ova mera je pomogla da se blagajna stabilizuje uprkos teškim ekonomskim okvirnim uslovima i starenju stanovništva. U prethodnoj, 2024. godini, deficit je iznosio 551,6 miliona evra.
Masovne mere štednje u fokusu
Iza smanjenja deficita stoji strogi program štednje koji nije zaobišao ni sopstvene zaposlene. Prema rečima McDonald-a, već je ukinuto 300 radnih mesta, dok je administrativni prostor smanjen za deset odsto. Takođe, povećanja plata zaposlenih ostala su, prema rečima uprave blagajne, primetno ispod stope inflacije. Cilj je da se troškovi administracije održe na što nižem nivou, kako se ne bi potpuno izgubio prostor za finansiranje medicinskih usluga.
Pregovori o lekovima i honorarima
Pritisak nije povećan samo interno, već i eksterno. ÖGK je, prema sopstvenim navodima, uspeo da postigne veće popuste kod farmaceutskih kompanija i bio je izuzetno uzdržan tokom pregovora o honorarima sa lekarima. Dodatni fokus stavljen je na povećanje efikasnosti kod pružanja usluga. Jedan od primera su sanitetski prevozi: uvođenjem socijalno stupnjevanog sopstvenog učešća pacijenata, broj prevoza je već smanjen za pet odsto. Takođe, učestalost propisivanja lekova nalazi se pod strogim nadzorom.
Austrija kao zemlja sa najviše lekarskih poseta
Rukovodstvo ÖGK-a vidi strukturalni problem u visokoj učestalosti poseta lekarima. Sa prosečno 13 poseta godišnje po osiguraniku, Austrija zauzima vodeće mesto u evropskom poređenju. Peter McDonald je najavio da će ove brojke u budućnosti biti detaljnije analizirane. U tekućim reformskim razgovorima sa saveznom državom, pokrajinama i opštinama trebalo bi da se raspravi o tome kako se sistem može rasteretiti. Centralni predlog rešenja koji iznosi ÖGK jeste masovno proširenje centara za primarnu zdravstvenu zaštitu, kako bi se smanjio pritisak na lekare specijaliste i bolničke ambulante.
Krizni faktori opterećuju budućnost
Uprkos poboljšanim brojkama, vrh ÖGK-a ostaje na oprezu. Kao najveći faktori rizika za naredne godine navode se demografski razvoj, dugotrajna energetska kriza, kao i geopolitičke tenzije poput rata u Iranu. Takođe, slaba konjunktura, koja dovodi do visoke nezaposlenosti i opšte uzdržanosti u potrošnji, direktno opterećuje prihodovnu stranu zdravstvene blagajne. McDonald-ov apel je jasan: dugoročno se ne može trošiti više novca nego što se prihoduje.
Austrijska zdravstvena blagajna je kroz strogo upravljanje i političku podršku napravila finansijski zaokret i masovno smanjila deficit. Ipak, ovaj uspeh je krhak. S obzirom na globalne krize i starenje stanovništva, zdravstveni sistem ostaje gradilište koje zahteva strukturalne reforme umesto kratkoročnih paketa štednje. Put preko centara za primarnu zdravstvenu zaštitu mogao bi doneti neophodno rasterećenje, pod uslovom da politika ubrza njegovu primenu.
Izvor „heute.at“
Zdravlju je potrebna struktura, a ne dugovi.