Resursi austrijske kontraobaveštajne službe su ograničeni, kaže bivši direktor BVT Gridling. Poslednji slučaj špijunaže to potvrđuje.
Najnovija otkrića u slučaju ruske špijunaže oko Egista Otta i Jana Marsaleka izazivaju rasprave. Najnoviji razgovori otkrivaju koliko su bliske bile veze između bivše obaveštajne agencije, bivšeg odbora Virecard i ruskog FSB-a. Postoji velika zabrinutost da domaća kontraobaveštajna služba jednostavno nije dovoljno dobra.
Sedam godina čekanja
Bečko javno tužilaštvo vodi istragu protiv Otta od 2017. godine, odnosno sedam godina. Samo najnovije informacije iz Velike Britanije pojačale su sumnju, zbog čega je Otto uhapšen na Veliki petak.
Već je bilo izveštaja iz inostranstva. „U ovom trenutku nismo bili u mogućnosti da sažeti informacije“, objasnio je tadašnji direktor Savezna ureda za zaštitu ustava i borbu protiv terorizma (BVT) Peter Gridling u jutarnjem žurnalu Ö1 u srijedu. Tek 2017. godine saznalo se da je Otto preneo više dokumenata sa službenih na privatne račune i očigledno prekršio smernice za informisanje, što je za posledicu imalo suspenziju i prijavu javnom tužilaštvu.
Do danas u MUP-u
Uprkos ovim ozbiljnim optužbama, Otto je ostao u Ministarstvu unutrašnjih poslova. „Živimo u ustavnoj državi, za svaku proceduru je potrebno vreme“, rekao je Gridling, ističući da se svaka procedura mora ispitati da bi se utvrdilo da li je glomazna. On je pomenuo kaznu od više od godinu dana zatvora: „Tek tada su mogući raskidi radnog odnosa.
„Nikad dovoljno resursa“
Nezadovoljstvo izaziva činjenica da se sumnjivi slučajevi tek nakon informacija iz inostranstva otežavaju. Postoji velika zabrinutost da domaći kontraobaveštajni sistem jednostavno nije dovoljno jak. Prema Gridlingu, ovo nije kontraobaveštajni problem, već se radi o dokazivanju sumnji. „U slučajevima špijunaže to je često veoma, veoma teško.
To je pre svega zato što se uzbunjivači ne izjašnjavaju na sudu, a informacije su takođe veoma nejasne. „Resursa nikada nema dovoljno“, izjavio je bivši šef BVT-a, a granice se brzo dostižu. Ovo je problem kojeg je naslednik BVT DSN (Direkcija za državnu bezbednost i obaveštajne poslove) svestan, rekao je Gridling.
Kancelar saziva Savet bezbednosti
Kancelar Karl Nehammer sazvao je Savet za nacionalnu bezbednost 9. aprila. Zeleni su pozvali na sastanak odbora u petak. „Optužbe su ozbiljne“, rekao je Nehammer u izveštaju u ponedeljak.
„S jedne strane, ove navode sada mora da razjasni pravosuđe. S druge strane, treba proceniti i razjasniti bezbednosnu situaciju u republici. Moramo sprečiti ruske špijunske mreže da prete našoj zemlji infiltriranjem ili eksploatacijom političkih partija. ili mreže“, kaže on Kancelar.
Izvor „heute.at“