Prirodne sile u alpskim republikama postaju primetno jače. Kada obilne padavine pokrenu padine, a divlji potoci postanu bujice, pokazuje se ranjivost naših naseljenih područja. Stručnjaci sada pozivaju na oprez, jer je broj pogođenih mnogo veći nego što mnogi pretpostavljaju.
Alarmantne brojke iz ministarstva
Florian Rudolf-Miklau, načelnik odeljenja za zaštitu od bujica i lavina u Ministarstvu poljoprivrede (Wildbach- und Lawinenverbauung), iznosi jasnu sliku trenutne situacije. Prema njegovim analizama, u Austriji se oko 200.000 objekata nalazi u potencijalnim zonama opasnosti. Kada se taj broj preračuna na stanovnike, dobija se cifra od oko 500.000 ljudi koji bi mogli biti direktno ugroženi odronima ili poplavama.
Žarište opasnosti: Crvena zona
Stručnjaci posebno kritično ocenjuju situaciju sa onih 40.000 kuća koje su izgrađene u takozvanim crvenim zonama. U tim oblastima pretnja prirode je toliko masovna da, prema modernim bezbednosnim standardima, gradnja zapravo ne bi smela biti dozvoljena. Činjenica da ovi objekti ipak tamo stoje često je istorijski uslovljena, ali danas stavlja hitne službe i civilnu zaštitu pred ogromne izazove.
Istraživanje uzroka između klime i korišćenja zemljišta
Razlozi za sve veću pretnju su višestruki. Rudolf-Miklau vidi kombinaciju napredovanja globalnog zagrevanja i intenzivnog korišćenja dostupnih zemljišnih površina kao glavni uzrok. Pošto je prostor u alpskom predelu ograničen, naselja se sve više približavaju ugroženim područjima. UN-ov savet za klimu potvrđuje ovaj trend: zbog globalne klimatske krize, ekstremni vremenski događaji poput jakih kiša i oluja postaju ne samo češći, već i znatno razorniji u svom intenzitetu.
Trenutno bez planova za iseljavanje
Uprkos drastičnim upozorenjima klimatskih istraživača, koji delom već spekulišu o napuštanju čitavih delova naselja, služba za zaštitu od bujica i lavina zadržava hladnu glavu. Prema rečima inženjera Rudolf-Miklau, trenutno ne postoje oblasti u kojima bi hitna evakuacija ili trajno iseljavanje bili neizbežni. Fokus je umesto toga na tehničkim merama zaštite i predvidljivom planiranju prostora, kako bi se rizik po stanovništvo sveo na najmanju moguću meru.
Austrija se nalazi pred logističkim i bezbednosno-političkim herkulovskim zadatkom. Dok tehnička zaštita dostiže svoje granice, priroda zahteva svoj prostor nazad. Promena razmišljanja u nameni zemljišta i pojačan fokus na zaštitu klime su suštinski važni kako bi se dugoročno osigurala bezbednost pola miliona ljudi.
Izvor „heute.at“
Austrija u stisku prirode – preventiva je naša najbolja zaštita.