U Hrvatskoj postoje najmanje tri zmije otrovnice koje treba prepoznati na prvi pogled kako se vaš odmor ne bi pretvorio u noćnu moru.
Ne samo Austrijanci se osećaju kao kod kuće u raju za odmor u Hrvatskoj, već i veliki broj životinja. Da se teško spaseni put ne bi pretvorio u noćnu moru, trebalo bi bar da znate koje su životinje otrovne i kako da se zaštitite od njih.
„Poskok“
Jadranska obala nudi prekrasan dom za oko 15 vrsta zmija. Međutim, tri od njih su otrovne i svakako ih treba prepoznati i izbegavati. Livadska zmija, guja, koja je i kod nas autohtona, i takozvana rogata ili peščana zmija, koja se smatra najotrovnijom zmijom u Evropi. Svi oni pripadaju porodici zmija i mogu se prepoznati po klasičnom cik-cak ili dijamantskom uzorku.
Rogatu zmiju meštani zovu „poskok“ jer je veoma dobro poznata poljoprivrednicima na plantažama maslina i smokava. Ove zmije otrovnice se posebno osećaju tamo gde je suvo, prilično neplodno i kamenito, zbog čega treba biti oprezan, posebno na dužim pešačenjima.
Nema pokreta
Ako se zaista dogodi da vas ujede rogat zmija, važno je da ostanete mirni, da imate nizak broj otkucaja srca i da se krećete malo ili skoro uopšte. Što brže otrov može da cirkuliše u telu, simptomi postaju gori. Nemojte zaleđivati ujed, ne sisati ranu i ne vezivati zahvaćeni ekstremitet, već se odvezite u najbližu bolnicu što je pre moguće. Hrvatska gorska služba spasavanja (na hitni broj 112), na primer, pomaže planinarima u nevolji.
Nije retko, ali ni često
U proseku, akcije spašavanja od napada zmija u Hrvatskoj dokumentuju se otprilike svakih pet dana. Međutim, histerija je često veća od opasnosti. Rogata zmija takođe ponekad ujede u emotivnom stanju bez ubrizgavanja otrova. Međutim, ako se jave simptomi kao što su bol, otok, vrtoglavica, nesvestica i kratak dah, stanje može postati opasno po život.
Ovako pravilno šetate:
- Duge čarape i čvrste cipele
- Ništa nije izgubljeno u visokoj travi
- ne napuštajte obeležene staze
- Ako vidite zmiju, ostanite mirni i ostavite životinju na miru.
Rogata zmija je zaštićena vrsta i stoga se ne može ubiti. U Hrvatskoj se takođe veruje da ona čuva dom i komunicira sa precima.
Izvor „heute.at“