Barem kada je reč o honorarnim poslovima, mi smo (skoro) u evropskom vrhu. Postoji samo jedna zemlja EU u kojoj manje ljudi radi puno radno vreme.
Nedostaje kvalifikovanih radnika, ima mnogo slobodnih radnih mesta – a ipak rad sa skraćenim radnim vremenom u Austriji cveta kao nikada ranije. Poslovni istraživački centar Agenda Austria to pripisuje, između ostalog, nedostatku finansijskog podsticaja. Jer: Ko u ovoj zemlji radi 40 umesto 20 sati – odnosno 100 odsto više – može da poveća neto platu samo za 67,5 odsto.
Sasvim drugačije stoje stvari u Mađarskoj, na primer. Ovde dobijate 100 posto više novca za 100 posto više posla. U Poljskoj je +89 odsto, u Danskoj je 87 odsto više. „Ni u jednoj zemlji sistem ne kažnjava puno radno vreme koliko u Austriji“, kažu stručnjaci Agende Austria.
31 odsto već radi na pola radnog vremena
Udeo sa skraćenim radnim vremenom u Austriji se brzo povećava. U prvom tromjesečju 2024. godine, prema podacima Eurostata za statistiku EU, već je iznosio 30,9 posto. Pre pet godina, odnosno 2019. godine, iznosio je 27,5 odsto, a na prelazu milenijuma (tačnije u prvom kvartalu 2000. godine) samo 16,9 odsto.
Samo u Holandiji ima više
Samo jedna zemlja EU ima više skraćenog vremenskog rada – i to Holandija. Ovde je 42,7 odsto zaposlenih manje-više značajno smanjilo opterećenje u prvom kvartalu 2024.
Međutim, u Holandiji kvote sa skraćenim radnim vremenom od 50 posto ili više nisu neuobičajene u nekim godinama od kada je pravo na rad sa nepunim radnim vremenom zagarantovano zakonom pre više od 20 godina. Kao i u Austriji, ponudu uglavnom koriste žene.
Bugarska je na dnu sa skraćenim radnim vremenom
Stope sa skraćenim radnim vremenom su najniže u manje bogatim državama članicama – naime u Bugarskoj (samo 1,5% zvanično radi na pola radnog vremena) i Rumuniji (2,8%).
Izvor „heute.at“