Vlada mora da uštedi milijarde: Koja davanja će sada biti zamrznuta, koji porezi povećani. I kako ministarstva treba da štede.

13 maja, ministar finansija Markus Marterbauer (SPÖ) će u Parlamentu predstaviti dvogodišnji budžet za 2025/26. Tada će na sto doći i cela istina o milijardskom štednom paketu. Vlada ove godine mora da obezbedi 6,4 milijarde, a sledeće godine 8,7 milijardi evra za budžet – kroz uštede i dodatne prihode. „Svi će to osetiti“, toliko je Marterbauer rekao u vezi sa štednim paketom.

Korak po korak, već postaju poznati detalji mera koje Vlada planira. Jedan prvi deo štednog paketa već je usvojen početkom marta u Parlamentu – tome pripada, na primer, ukidanje oslobađanja od poreza na promet za solarne sisteme, poskupljenje električnih automobila uključivanjem u porez na motorna vozila, povećanje bankarske takse. Ukupno bi ovi koraci trebalo da donesu 1,24 milijarde ove godine i 1,65 milijardi evra 2026. godine.

Dvanaest novih mera

Sada je ministar finansija Marterbauer poslao na razmatranje još dvanaest zakona u vezi sa budžetom. Deo ovih novih mera je da se dečji dodatak 2026. i 2027. godine neće automatski prilagođavati inflaciji. Dakle, ostaje na 67,80 evra po detetu mesečno. Prethodna vlada je uvela automatsku valorizaciju, a sada se to zamrzava.

Prema saznanjima, tokom budžetskih pregovora u trojnoj koaliciji razgovaralo se i o obustavljanju prilagođavanja inflaciji i kod drugih socijalnih davanja. Za sada je očigledno ostalo samo kod dečjeg dodatka – ali sasvim je moguće da će u konačnom pratećem zakonu budžeta biti još iznenađenja.

Dolazi naknada za prenamenu

Tamo gde ministar finansija želi da izvuče više novca, to je, na primer, kod poreza na promet nekretnina. Ovde će se stati na put mogućnostima izbegavanja. Osim toga, dolazi nova naknada za prenamenu, a porez na osnivanje fondacija se takođe povećava sa 2,5 na 3,5 procenta. Povećanje poreza na igre na sreću takođe bi trebalo da ulije više novca u državnu kasu – kockanje bi, dakle, moglo poskupeti.

Konačno, hladna progresija, odnosno postepeno povećanje poreza, koju je ukinula prethodna vlada, neće biti ponovo uvedena. Ali poslednja trećina se neće isplatiti, već će biti zadržana za budžet.

Tamponi i kontraceptivna sredstva oslobođeni poreza

Međutim, ministar Marterbauer naglašava da, uprkos potrebi za štednjom, dolazi i do rasterećenja. Tako će se putnički evro povećati sa dva na šest evra – kao kompenzacija za ukinuti klimatski bonus. Osim toga, ženski higijenski proizvodi i kontraceptivna sredstva biće oslobođeni poreza na promet. A za 2025. godinu dolazi i neoporeziva premija za zaposlene u iznosu od 1.000 evra po radniku. Takva premija planirana je i za 2026. godinu – njen iznos će biti utvrđen nakon procene preostalih budžetskih sredstava.

Doprinos štednji ministarstava po partijama

Svi moraju da doprinesu sanaciji budžeta – čak i sama ministarstva moraju da smanje troškove. Resori moraju da uštede ukupno 1,1 milijardu evra u 2025. godini; prema informacijama „Heute“, to je već dogovoreno. Ali ne mora svako ministarstvo da doprinese uštedama u istom iznosu. Prema saznanjima, dogovoren je raspored po partijama. Prema tome, resori ÖVP i SPÖ moraju da doprinesu sa po 40 procenata uštedama, a NEOS sa 20 procenata.

Penzijska reforma

Već je fiksirano za milijardski budžetski paket i povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje penzionera sa 5,1 na 6 procenata od juna. A vlada je prošle nedelje pokrenula mega-penzijsku reformu: svima nama sledi duži rad u starosti. Najveći deo za sada je postepeno povećanje pristupa prevremenoj penziji sa 62 na 63 godine, kao i povećanje potrebnog broja meseci osiguranja za ovaj oblik penzije. To bi trebalo da stupi na snagu već u januaru 2026. godine i da srednjoročno uštedi milijardu evra – „Heute“ je o tome detaljno izvestio.

Najavljeni štedni paket Vlade će doneti značajne rezove u mnogim oblastima našeg života. Od porodica preko putnika do onih koji grade kuće i penzionera – malo ko neće osetiti posledice. Dok neke mere rasterećenja, poput većeg putničkog evra i oslobađanja od poreza za ženske higijenske proizvode i kontraceptivna sredstva, daju pozitivne signale, preovladava utisak da će štednja u narednim godinama značajno uticati na naš svakodnevni život. Tačni detalji dvogodišnjeg budžeta 13. maja konačno će doneti jasnoću koliko ćemo duboko morati da posegnemo u džep.

Izvor „AustriaAktuell.at“

Von admin