Šokantna prognoza iz dubina analize podataka. Jedan međunarodni istraživački tim, pod okriljem eksperata iz NASA i renomiranog japanskog Toho-Universität, izradio je uz pomoć najmodernije superkompjuterske tehnologije potresnu prognozu budućnosti za našu plavu planetu.
Detaljne simulacije, o kojima izveštava stručni portal t3n.de, slikaju mračnu sliku daleke budućnosti i otkrivaju kada će uslovi za život, kakav poznajemo, na Zemlji neizbežno prestati da postoje.
Spaljujući zagrljaj Sunca: Naš davalac života postaje pretnja
Alarmantni zaključak računara visokih performansi: Za otprilike milijardu godina, Zemlja će nemilosrdno izgubiti svoj životno prijateljski karakter. Ironično, glavni krivac je ona zvezda koja je nekada omogućila nastanak života – naše Sunce. Tokom svojih milijardi godina dugog razvoja, ono će neprestano postajati toplije i stoga će zračiti sve više energije. Ovo nezaustavljivo povećanje Sunčevog zračenja podići će globalne prosečne temperature na našoj planeti do vrtoglavih visina. Posledice su razorne: Okeani, izvor svakog života, će nezaustavljivo ispariti. Biljke, osnova naših lanaca ishrane i proizvodnje kiseonika, će uvenuti i umreti. Konačno, životno neophodan kiseonik u atmosferi će postati oskudan.
„Pangea Ultima“ i pakao superkontinenta
Međutim, apokaliptična predviđanja superkompjutera idu još dalje. Simulacije ukazuju na nastanak gigantskog novog superkontinenta, koji nosi zvučno ime „Pangea Ultima“. Za otprilike 250 miliona godina, tektonske ploče Zemlje će se u ogromnom geološkom preokretu ponovo sudariti i sve kopnene mase će se spojiti u jednu ogromnu celinu. Ova gigantska formacija će doneti ekstremne klimatske uslove koji će u velikim delovima biti nepodnošljivi. Temperature do 70 stepeni Celzijusa mogle bi u nekim regionima postati brutalna realnost – ostvarena klimatska noćna mora koja će svaki složeni život u njegovom sadašnjem obliku učiniti nemogućim. Zemlja će se pretvoriti u užarenu, suvu pustoš, fatalno podsećajući na našu susednu planetu Venus.
Trka sa vremenom: Prvi znaci propasti u dalekoj budućnosti
Iako ovaj konačni svetski scenario leži u astronomski dalekoj budućnosti, istraživači upozoravaju na oprez. Već za nekoliko stotina miliona godina mogle bi postati primetne prve ozbiljne promene. Sadržaj kiseonika u našoj atmosferi će polako, ali neprestano opadati, dok će štetno UV zračenje Sunca rasti. Ove suptilne, ali nezaustavljive promene će sve više otežavati uslove za složeni život.
Nada umire poslednja: Čovečanstvo na pragu zvezda?
Uprkos sumornim izgledima, istraživači vide tračak nade u nezaustavljivom napretku nauke i ambicioznim svemirskim putovanjima. Ko zna kakve će tehnološke skokove čovečanstvo napraviti u narednim milionima godina? Možda će naseljavanje drugih planeta do tada već postati stvarnost i čovečanstvo će redefinisati svoje mesto u kosmičkom poretku.
Poziv na buđenje iz daleke budućnosti
Saznanja superkompjutera su nesumnjivo otrežnjujuća i jasno pokazuju konačnu prirodu nastanjivosti naše planete. Iako krajnji kraj leži u dalekoj budućnosti, trebalo bi da ovu prognozu shvatimo kao misaoni poziv na buđenje. Ona na dramatičan način naglašava potrebu da zaštitimo našu planetu i potražimo načine da dugoročno osiguramo opstanak čovečanstva – bilo kroz inovativne tehnologije ili istraživanje novih staništa u beskrajnom svemiru. Putovanje čovečanstva još nije završeno, ali sat otkucava – mada u kosmičkom vremenskom okviru.
Izvor „heute.at“