Evropski istraživači su izbušili kilometre duboko u led Antarktika kako bi pogledali 1,2 miliona godina unazad u istoriju Zemlje.
Evropski istraživački tim sa nemačkim učešćem pronašao je ledeno jezgro na Antarktiku koje datira najmanje 1,2 miliona godina. Institut Alfred Wegener (AVI) saopštio je ovo u četvrtak u Bremerhafenu. Govorilo se o „istorijskoj prekretnici“ za istraživanje klime.
Najduže neprekidno ledeno jezgro do sada, koje je takođe pronađeno na Antarktiku 2004. godine, datiralo je oko 800.000 godina unazad.
Prema AVI, novo ledeno jezgro je dugačko 2,8 kilometara i uzeto je kao deo projekta koji finansira Evropska komisija u ledenoj kupoli na centralnoj antarktičkoj visoravni na nadmorskoj visini od 3200 metara i sa prosečnom letnjom temperaturom od -35 stepeni Celzijusa.
13.000 godina u jednom metru
Prema AVI, preliminarne analize pokazuju da gornjih 2.480 metara ledenog jezgra sadrži klimatski rekord „visoke rezolucije“ koji datira do 1,2 miliona godina. Do 13.000 godina je sabijeno u jedan metar leda.
Ispod ovoga je jako deformisan, moguće izmešan ili ponovo zamrznut, još stariji led nepoznatog porekla. Sve u svemu, jezgro bušotine seže do temeljne stene. Ove stene su takođe datirane da bi se saznalo kada je ovaj region Antarktika poslednji put bio bez leda.
„Jedna od najvećih misterija“
Analiza takvih starih slojeva leda omogućava da se izvuku zaključci o globalnoj istoriji klime, kao što je smena između toplog i ledenog doba: Prema AWI, razdaljina između ponavljajućih ciklusa ledenog doba iznenada je značajno porasla u periodu od 800.000 do 1,2 miliona godine pre. Zašto je to bilo tako ostaje „jedna od najvećih misterija u nauci o klimi“. Analiza novog jezgra bušotine bi sada trebalo da rasvetli ovo pitanje. Nalazi su takođe važni za razumevanje budućeg razvoja sistema Zemlje.
Jezgra bušotine se sada transportuju u Evropu u specijalno dizajniranim rashladnim kontejnerima na italijanskom istraživačkom ledolomcu. Očekuje se da stignu u AWI ledenu laboratoriju u Bremerhafenu početkom leta radi dalje obrade i analize. Moraju se trajno ohladiti na minus 50 stepeni Celzijusa.
U evropski projekat uključeni su i naučnici iz Italije, Francuske, Danske, Holandije, Švajcarske i nekoliko drugih zemalja.
Izvor „heute.at“