Cene akcija najvažnijih tržišta su u padu. Međunarodna štampa trenutno ozbiljno procenjuje situaciju.
Zabrinutost zbog recesije izazvala je krah berzi: akcije Intela su pale za preko 20 odsto, japanski vodeći indeks Nikkei izgubio je više od pet odsto na vrednosti, a švajcarski SMI tri odsto. Bitcoin i Nasdak tehnološki indeks su takođe crveni. Razlog za to je „otrovna mešavina različitih sastojaka“, kako piše „Tages-Anzeiger“. „Sastojci“ se mogu sažeti na sledeći način:
Intel, Amazon i Apple slabiji od očekivanog
Proizvođač čipova Intel je prošlog četvrtka najavio da će otpustiti 17.500 radnih mesta. Kompanija je do petka uveče izgubila trećinu svoje vrednosti. Reakciju investitora „Bild” sumira na sledeći način: „Nasilan napad. Slomljene kosti, krvav nos. Žrtva je teško povređena.
Amazon je takođe objavio prognozu prodaje koja je bila mnogo slabija nego što su posmatrači tržišta očekivali. Apple je takođe nedavno priznao da prodaja iPhone-a ne ispunjava očekivanja. „Kada velika očekivanja ispune nervozne investitore, čuvena muha je dovoljna da stvori pritisak na prodaju“, kaže strateg tržišta kapitala Jürgen Molnar iz brokera Robomarketsa za „Zidojče cajtung“.
Visoka stopa nezaposlenosti u SAD
Šef američkih Federalnih rezervi Džerom Pauel rekao je sredinom ove nedelje da je zabrinut zbog broja nezaposlenih u zemlji. Istovremeno, procena zahteva za nezaposlenost premašila je one analitičarskih firmi sa Volstrita. Barometar raspoloženja za američku industriju bio je gori nego što je bio od novembra 2023.
Smanjenju nemačke privrede još nije došao kraj. Strah od recesije pojačava ove trendove. „NZZ“ se odnosi na takozvani indeks volatilnosti VIKS, koji se naziva i „barometar straha“. Ovo se povećalo za punih 70 procenata za četiri nedelje. VIKS raste kada su nemiri i cene padaju. Sve ovo ima uticaja i na švajcarski SMI: pao je za 3,59 odsto u roku od jednog dana.
KI razočaranje
Mnogi posmatrači tržišta se slažu da je pompa oko veštačke inteligencije izazvala skok cena akcija širom sveta. Nvidia, Microsoft i Alphabet posebno se smatraju najvećim korisnicima buma veštačke inteligencije – ali to se sada menja. „NZZ“ piše: „Ali vetar se ovde promenio. Ogromne investicije koje su tehnološke kompanije uložile u veštačku inteligenciju sada se vide prvenstveno kao teret“. Zato što su do sada jedva ostvarili profit za kompanije.
Da li sada postoji opasnost od kreša?
Niko još ne želi da se posveti apsolutno najgorem scenariju. Međutim, moguće je da bi došlo do daljih, većih fluktuacija na berzama – posebno u pogledu američkih izbora u novembru.
Međutim, privatnim investitorima se ne savetuje da rasprodaju sve svoje akcije. Investicioni stručnjak Christian Gatiker savetovao je privatnim investitorima u „NZZ” da još više ulažu u akcije tehnoloških kompanija – ali tek kada su se tržišta malo smirila. „Süddeutschen Zeitung“ takođe savetuje razboritost: svako ko ulaže na duge staze može čak imati koristi od pada cena.
Izvor „heute.at“