Donald Tramp je u ponedeljak popodne položio zakletvu kao 47. predsednik Sjedinjenih Država. On je najavio da će odmah proglasiti dva nacionalna vanredna stanja.
Novi američki predsednik Donald Tramp želi da deportuje „milione i milione“ neregularnih imigranata. U svom inauguracionom obraćanju nakon polaganja zakletve u ponedeljak na Kapitolu u Vašingtonu, Tramp je rekao da će prvo „proglasiti nacionalnu vanrednu situaciju na našoj južnoj granici“. „Svi ilegalni ulasci biće odmah zaustavljeni, a mi ćemo započeti proces vraćanja miliona i miliona vanzemaljaca kriminalaca na mesta odakle su došli“, rekao je republikanac.
Novi američki predsednik je najavio i da će „poslati vojnike na južnu granicu” da „poguraju katastrofalnu invaziju na našu zemlju”. Tramp takođe želi da prekine vekovnu tradiciju američkog državljanstva rođenjem u SAD. Ovo pravo je sadržano u Ustavu SAD.
„Ukinućemo pravo na azil (…), što će rezultirati trenutnim postupkom deportacije bez mogućnosti azila“, rekao je Keli. Politika „Ostani u Meksiku” biće nastavljena i biće podignut zid na granici. Vojska treba da zaustavi „masovnu ilegalnu” imigraciju.
„Energetska vanredna situacija“, sečenje zaštite klime
Novi američki predsednik Donald Tramp najavio je proglašenje vanredne situacije u oblasti energetike. Cilj je da se poveća proizvodnja fosilnih goriva. SAD će „bušiti, dušo, buši“, rekao je Tramp u svom inauguracionom obraćanju u ponedeljak.
„Inflacionu krizu“ u SAD izazvalo je „ogromna prekomerna potrošnja“ i „eskalacija“ cena energenata, nastavio je Tramp. Republikanac je više puta dovodio u pitanje klimatske promene koje je napravio čovek i veliki je prijatelj fosilnih goriva. U svom inauguracionom govoru je takođe najavio da će poništiti brojne mere zaštite klime koje je uveo njegov prethodnik Džo Bajden.
„Predsednik Tramp će se povući iz Pariskog klimatskog sporazuma“, saopštila je Bela kuća u ponedeljak ubrzo nakon Trampove zakletve u Vašingtonu. Tramp je već naredio povlačenje iz revolucionarnog sporazuma o zaštiti klime na početku svog prvog mandata 2017. godine, ali je njegov naslednik Džo Bajden tu odluku poništio.
„vratiti“ Panamski kanal
Isto tako, u svom inauguracionom obraćanju, Tramp je ponovio da želi da povrati kontrolu svoje zemlje nad Panamskim kanalom. SAD će „vratiti“ kanal, rekao je Tramp u ponedeljak posle polaganja zakletve na Kapitolu u Vašingtonu.
Republikanac je još jednom osudio navodne previsoke naknade za američke brodove na plovnom putu između Atlantika i Pacifika, što je važno za svetsku trgovinu. Tramp je takođe optužio kanal, koji su nekada izgradile SAD, da više ne kontroliše centralnoamerička država Panama, već Kina.
„Nismo to dali Kini, dali smo Panami. I vraćamo“, rekao je Tramp. Pre stupanja na dužnost, već je pretio preuzimanjem i nije isključio upotrebu vojnih sredstava.
Predsednik Paname Hoze Raul Mulino odbacio je Trampove pretnje i tvrdnje. Suverenitet i nezavisnost Paname su „o kojima se ne može pregovarati“, rekao je on.
Panamski kanal, koji su izgradile SAD, otvoren je 1914. godine. Godine 1977. tadašnji američki predsednik Džimi Karter i tadašnji panamski vojni vladar Omar Torijos potpisali su sporazum o predaji kanala Panami 1999. godine, panamska država je preuzela kontrolu nad plovnim putem.
Panamski kanal je od centralnog značaja za svetsku trgovinu. Procenjuje se da pet odsto globalnog komercijalnog brodskog saobraćaja prolazi plovnim putem. Kanal je kratka ruta između Atlantika i Tihog okeana, koja brodovima štedi dugu plovidbu Južne Amerike. Zemlje koje najintenzivnije koriste Panamski kanal su SAD, Kina, Japan i Južna Koreja.
Izvor „heute.at“