Elisabeth Zehetner je zadužena za turizam i energiju. U emisiji „ZIB2“ otkriva planove Vlade u vezi sa poslovima, snabdevanjem energijom i energetskom tranzicijom.
Domaća privreda i dalje teško diše. Rast je oslabljen, investicije izostaju, a i potrošnja je ostala ispod očekivanja. Vlada se sada nada letu i turizmu – očekuje se više od 22 miliona turista. Međutim, vlada velika nestašica konobara, kuvara i slično. Pored toga, sezonska kvota se povećava na 5.500 stručnjaka iz trećih zemalja EU.
Ministar privrede Wolfgang Hattmannsdorfer (ÖVP) u svakom slučaju želi visoko da leti i, između ostalog, novom podrškom za start-apove da pokrene privredni turbo. Takođe tirkizna državna sekretarka u njegovom resoru, Elisabeth Zehetner, zadužena je za turizam i energiju. Ona je planove i nade semafor koalicije objasnila u petak uveče uživo u emisiji „ZIB2“ kod Marie-Claire Zimmermann.
Turizam
„Najvažnije je da sada preduzećima damo sigurnost planiranja“, naglašava ona osvrćući se na utvrđivanje sezonske kvote. Prethodne vlade su to uvek radile „u poslednjem trenutku“. Pored toga, sada postoji Fond za turizam (6,5 miliona evra godišnje) kako bi se povećala atraktivnost branše i podstakao razvoj ka celogodišnjem turizmu.
Novi putevi
Ovo bi trebalo da privuče više domaće radne snage u branšu. Vlada želi pritom „tačno da pogleda“ koji su problemi zbog kojih su poslovi u turizmu neatraktivni za Austrijance. Na ključnu reč radno vreme, Zehetner kaže: „Znamo da je veoma mnogo žena zaposleno u turizmu. Tu moramo da razmišljamo na nov način i da krenemo drugim putevima.“ Tako se mora razmotriti kako se može ponuditi briga o deci ne samo za goste već i za zaposlene.
Pored toga, trebalo bi da se vrate i već penzionisani radnici. „Tu vidimo veliki potencijal, jer su oni možda i nezavisniji i mogu dobro da rade i vikendom i uveče.“ Zehetner konstatuje i povlači paralelu sa radnim vremenom hitnih službi: „Uvek se radi o kvalitetu usluge i usluzi gostu. A to se dešava upravo i u vreme odmora i vikendom.“
Scenario nestanka struje („Blackout“)
„Mogu da uverim da smo u Austriji najbolje pripremljeni za to“, objašnjava državna sekretarka za energiju. Elektroenergetska preduzeća redovno na vežbama proveravaju vanredne situacije. Austrija je, štaviše, u dobroj početnoj poziciji: „Naša velika sreća je što zbog hidroenergije imamo veoma mnogo elektrana sa mogućnošću samostalnog pokretanja („schwarzstartfähig“).“ One bi mogle da se ponovo pokrenu bez spoljnog snabdevanja energijom i onda bi funkcionisale kao jezgro za stabilizaciju mreže.
Zehetner podseća da ipak uvek treba imati dovoljno hrane i vode kod kuće: „Uprkos tome, pomaže ako se i privatno pripremite.“
Obnovljivi izvori energije
Smanjeno finansiranje fotonaponskih sistema državna sekretarka objašnjava trenutnim nalogom za štedljivo upravljanje budžetom. Zbog toga se ograničila na zakonski minimum sredstava za finansiranje (60 miliona evra): „Naš zahtev je sigurna, čista i pristupačna energija. Odgovornost je Vlade da se pobrine da se jedan evro finansiranja višestruko isplati: on mora da smanji emisiju CO2, podstakne investicije i obezbedi energetsku tranziciju koja služi sistemu.“
Ubrzanje proširenja
Može li se to ostvariti do zacrtanog cilja 2030. godine? Tada bi, naime, celokupna električna energija u Austriji trebalo da potiče iz obnovljivih izvora energije. Zehetner: „Ne donose podsticaji zamah za energetsku tranziciju, već ubrzanje procedura“ – to praktično malo košta, a mnogo donosi, kaže tirkizna političarka: „Ne može da bude da traje osam godina dok se ne može izgraditi vetrogenerator. Ne može da bude da je potrebno više od 20 godina dok se ne realizuje dalekovod visokog napona („KV-Leitung“).“ To bi trebalo da se sprovede zakonom sa komplikovanim naslovom – Zakonom o ubrzanju proširenja obnovljivih izvora energije („Erneuerbaren-Ausbau-Beschleunigungs-Gesetz“).
Ciljevi zaštite klime
Na kritike organizacija kao što su Grinpis i slični, da je u ranijim funkcijama uvek više delovala u interesu industrije nego životne sredine, Zehetner pokušava da odgovori: „Privreda i zaštita klime idu ruku pod ruku. Energetska politika je politika lokacije, ali i politika klime.“ Efikasna energetska tranzicija za nju znači brzu ekspanziju energije vetra, sunca i vode, kao i mreža i skladišta. „Onda ćemo uspeti i da ostvarimo ciljeve zaštite klime. Stoga je ova kritika promašena. Zaštita klime i konkurencija ne smeju da se isključuju, već moraju da se dopunjuju.“ Ona čvrsto veruje da se sa započetim putem sada može podstaći i privredni rast i osigurati blagostanje u Austriji.
Prirodni gas
Posle zime, skladišta su sada samo napola prazna, odnosno napola puna. Pri ponovnom punjenju, Zehetner koči: Dovoljno prirodnog gasa za to postoji i bez ruskog gasovoda, između ostalog zbog isporuka LNG-a, tako da je nivo skladištenja dovoljan za sigurnost snabdevanja. „Izazov je da ga kupimo po što povoljnijoj ceni, jer to utiče na cene energije u celini.“
Političarka ÖVP-a, s obzirom na velike količine LNG-a koje sada dolaze iz Sjedinjenih Država, konstatuje: „Bilo bi veoma opasno da postanemo zavisni od SAD. Upravo zato je važno da izgradimo posebno mnogo otpornih lanaca snabdevanja i da se pripremimo za zeleni vodonik.“
Između nade i izazova
Elisabeth Zehetner je u emisiji „ZIB2“ predstavila ambiciozne planove Vlade za podsticanje privrede, borbu protiv nedostatka radne snage u turizmu i ubrzanje energetske tranzicije. Dok je fokus na ubrzanju procedura i proširenju obnovljivih izvora energije, državna sekretarka istovremeno poziva na oprez u snabdevanju energijom i upozorava na preveliku zavisnost od pojedinačnih zemalja dobavljača. Ostaje da se vidi da li će se zacrtani ciljevi moći ostvariti i kako će se mere odraziti u praksi. Izazovi su u svakom slučaju veliki, ali Vlada pokazuje odlučnost da krene novim putevima.
Izvor „AustraAktuell.at“