Ministarstvo unutrašnjih poslova je u nedelju rano ujutro predstavilo aktuelne podatke o bilansu azila.
Prema tome, u avgustu 2026. godine zabeležena su svega 223 prva zahteva za azil širom Österreich-a. U poređenju sa avgustom prethodne godine, kada je registrovano 675 prvih zahteva, to predstavlja pad od skoro 67 procenata.
Takođe je i ukupan broj svih zahteva za azil – koji se sastoje od prvih i naknadnih zahteva – značajno opao. U avgustu 2026. godine u Österreich-u je bilo 769 zahteva za azil, što u poređenju sa avgustom 2025. godine (1.456 zahteva) znači minus od više od 47 procenata.
U prvim mesecima 2026. godine (od januara do avgusta) podneto je ukupno 6.512 zahteva za azil. U uporednom periodu 2025. godine bilo je 11.898 zahteva – što je pad od preko 45 procenata. Većina zahteva u avgustu poticala je od građana Syrien-a (231), pri čemu se veliki deo toga ticao dece rođene u Austriji.
Ministar unutrašnjih poslova Gerhard Karner izjavio je povodom aktuelnih podataka: „Ilegalna migracija se i dalje masivno potiskuje i stoga dovodi do značajnog rasterećenja. To nije razlog za radost, već nalog da se preduzmu dalji koraci ka održivom obezbeđivanju. Tako Austrija zajedno sa Nemačkom, Danskom Holandijom -ima i Grčkom radi na brzoj implementaciji postupaka azila i centara za povratak u državama van Europe.“
Zaustavljanje spajanja porodice deluje
Kao suštinski faktor, prema izveštaju, predstavlja privremeni prekid spajanja porodice, koji bi trebalo da rastereti obrazovni, integracioni i socijalni sistem. Preko puta spajanja porodice od januara do avgusta 2026. godine bilo je svega 60 ulazaka – ograničenih na apsolutne socijalne slučajeve. U istom periodu prethodne godine bilo je 979 ulazaka. Kako bi se ovaj razvoj osigurao, spajanje porodice je uredbom od početka januara obustavljeno na još šest meseci. U daljem toku trebalo bi da stupi na snagu veoma niska kvota.
Premeštanje švercerskih ruta
Broj privođenja u protekle dve godine sugeriše da su švercerske rute u istočnoj Austriji mogle biti razbijene i da su se rute premestile na takozvanu balkansku obalsku rutu – i to pored Austrije.
Policijske mere poput Operation Fox, u okviru koje se vrše kontrole zajedno sa mađarskim vlastima na mađarskoj državnoj teritoriji, kao i dalji razvoj koncepta zaštite granica, utiču na migratorni pritisak. U nedelji koja se završava, u celom Burgenland-u zabeleženo je samo jedno privođenje nakon ilegalnog prelaska granice; poslednji zahtev za azil u Burgenland-u datira od 9. jula.
Ministarstvo unutrašnjih poslova naglašava da je kontrolni pojas na granici proširen i da se pojačano vrše kontrole u graničnom pojasu i zaleđu. To ilegalne prelaske čini rizičnijim za organizovanu švercersku mafiju. Pored toga, ovaj pristup skraćuje vreme čekanja za putnike na granicama. Granične kontrole prema Mađarskoj, Sloveniji, Češkoj i Slovačkoj produžene su sa istekom 15. septembra 2026. godine na dodatnih šest meseci.
Izlasci, deportacije i Dublin-ski slučajevi
Do kraja avgusta 10.440 osoba moralo je da napusti Austriju. Od toga je 5.165 osoba (49 procenata) samostalno napustilo zemlju, dok je 5.275 osoba (51 procenat) prinudno deportovano. Republikeri i dalje pridaju veliki značaj samostalnom izlasku zbog manjih troškova.
Oko 48 procenata deportovanih imalo je krivičnu presudu u Austriji. Pored toga, do kraja avgusta izvršeno je 516 premeštaja prema Dublin-skom sporazumu, uključujući 73 osobe iz Afghanistan-a, 53 iz Russische Föderation i 49 iz Marokko-a. U Dublin-skim slučajevima deportacija se vrši u onu evropsku zemlju koja je nadležna za prvi zahtev za azil.
Od pada Assad-ovog režima, oko 2.000 sirijskih državljana takođe je napustilo Austriju. Poređenja radi, u godinama 2023. i 2024. samo oko 200 Sirijaca i Sirijki vratilo se u svoju domovinu.
Odluke o azilu i brzi postupci
Do kraja avgusta Savezna kancelarija za strance i azil zabeležila je 19.760 negativnih odluka o azilu ili obustava postupaka. U 7.990 slučajeva odobren je azil ili supsidijarna zaštita, dok se 645 osoba u toku postupka dobrovoljno odreklo zaštite.
Podnosioci zahteva iz zemalja sa malom verovatnoćom ostanka – kao što su u julu bili Indien i Tunesien – nisu imali šanse za azil. Kancelarija se pri tome i dalje oslanja na brze i hitne postupke: Do kraja jula doneta je 321 negativna odluka u roku od 28 dana, odnosno u prvom stepenu čak u roku od 72 sata.
Evropsko poređenje i osnovno snabdevanje
U evropskom poređenju (uključujući Švajcarsku i Norvešku) od januara do kraja avgusta 2026. godine (do 35. kalendarske nedelje) registrovano je ukupno 408.441 zahtev za azil. To je za 23 procenta, odnosno 120.654 zahteva manje nego u uporednom periodu 2025. godine (529.095).
Pad su između ostalog zabeležili Poljska (-61 procenat), Španija (-37 procenata), Nemačka (-32 procenta), Grčka (-21 procenat) i Francuska (-16 procenata). U Sloveniji (+151 procenat), Litvanija -u (+45 procenata) i Kipar (+23 procenta) brojevi su, naprotiv, porasli.
U Austriji je broj zahteva u poređenju sa prethodnom godinom takođe znatno smanjen (-44 procenta). Mereno prema broju stanovnika, Austrija zauzima 13. mesto na evropskoj statistici, dok se po apsolutnim brojevima nalazi na jedanaestom mestu EU27+ (iza Irske i Slovenije, a ispred Švedske).
U osnovnom snabdevanju se trenutno nalazi 41.605 ljudi – što je najniža vrednost u više od 20 godina. Samo oko 4.900 njih su tražioci azila. Većinu primalaca čine ratne izbeglice iz Ukraine (mnogi od njih su žene i deca) sa 24.890 osoba. Početkom 2023. godine u osnovnom snabdevanju je još uvek bilo skoro 93.000 ljudi. Usled pada, broj saveznih smeštaja mogao je u poslednje dve godine da se smanji sa više od 30 na privremeno sedam; dalje smanjenje se, prema navodima Ministarstva unutrašnjih poslova, smatra verovatnim.
Izvor“heute.at“
ExYu.at – Aktuelno informisan