Globalna proizvodnja hrane mogla bi da se prepolovi do 2050. godine – razlog je kriza vode izazvana klimatskim promenama.
Više od polovine globalne proizvodnje hrane je u opasnosti da nestane u narednih 25 godina jer je naša planeta zahvaćena „krizom vode koja se brzo pogoršava“.
Da bi se ovo sprečilo, moraju se preduzeti „hitne” akcije za zaštitu vodnih resursa i zaustavljanje uništavanja ekosistema od kojih zavisi naša slatka voda, upozoravaju stručnjaci.
Nedostaci vode su sve gori
Polovina svetske populacije već pati od nestašice vode i očekuje se da će taj broj rasti kako se klimatska kriza pogoršava, prema novom izveštaju Globalne komisije za ekonomiju vode.
Potražnja 40 odsto veća od ponude
Do kraja decenije, potražnja za slatkom vodom će premašiti ponudu za 40 odsto, jer se globalni sistemi vode suočavaju sa „stresom bez presedana“, rekli su istraživači.
Dnevna potrošnja po glavi stanovnika je 4.000 litara
Dok je za zdravlje i higijenu svake osobe potrebno do 100 litara dnevno, ljudima je zapravo potrebno 4.000 litara dnevno da bi se pravilno hranili i živeli pristojan život.
U većini regiona ova količina se ne može postići lokalno, pa se ljudi oslanjaju na trgovinu (hrana, odeća i roba široke potrošnje) da bi pokrili svoje potrebe – tako nastaje potreba od 4.000 litara.
Neophodno je „radikalno preispitivanje“.
„Moramo radikalno da razmislimo o tome kako čuvamo izvore slatke vode, kako ih efikasnije koristimo i kako obezbeđujemo pristup slatkoj vodi za sve zajednice, uključujući i najugroženije“, rekao je Tarman Šanmugaratnam iz Komisije za vodu.
Najveća svetska studija o krizi vode
Globalna komisija za ekonomiju vode oslanja se na desetine naučnika i ekonomista da daju pregled stanja globalnih hidroloških sistema i upravljanja njima.
Njihov izveštaj je najveća globalna studija koja ispituje sve aspekte krize vode i predlaže lekove kreatorima politike.
Voda je klimatska žrtva „broj jedan“.
Rezultati studije su bili „iznenađujuće drastični“, rekao je Johan Rockström sa renomiranog Potsdamskog instituta za istraživanje uticaja klime. „Voda je žrtva broj jedan klimatske krize. Promene životne sredine koje sada vidimo na globalnom nivou ugrožavaju ukupnu stabilnost Zemljinih sistema“, rekao je on.
Problemi sa vlagom dovode do suša I poplava
Klimatska kriza se manifestuje pre svega u sušama i poplavama. „Kada razmišljate o toplotnim talasima i požarima, zaista teški uticaji dolaze od vlage – u požarima se predeo prvo suši da bi mogao da izgori“, objašnjava Rockström.
Izvor „heute.at“