Novi izveštaj Gradskog revizorskog suda izazvao je politički zemljotres u bečkoj gradskoj kući.
Podaci potvrđuju ogromno finansijsko opterećenje gradskog budžeta zbog socijalnih davanja za osobe sa azilantskim statusom i supsidijarno zaštićena lica. Prema aktuelnim analizama koje iznosi FPÖ Wien, godišnji troškovi sada dostižu granicu od jedne milijarde evra.
Eksplozija troškova od 2015. godine
Izveštaj jasno oslikava dinamiku proteklih godina. Od migrantskog talasa 2015. godine, izdaci za minimalno socijalno osiguranje (Mindestsicherung) u Beču drastično su porasli. Posebno je upečatljiv razvoj kod supsidijarno zaštićenih lica. Ova grupa je u glavnom gradu do sada imala pun pristup socijalnoj pomoći od prvog dana dobijanja statusa boravka, što je Beč činilo izuzetkom u poređenju sa ostalim austrijskim pokrajinama. Troškovi u ovom sektoru porasli su za 360 procenata, dostižući poslednjih godina oko 180 miliona evra godišnje.
Rekordne sume za priznate azilante
Još su teže brojke kod priznatih azilanata. Za 2024. godinu navedeni su izdaci od preko 800 miliona evra. Sveukupno, to čini milijardu evra koju opozicija oštro kritikuje. Ključni faktor za ovakav razvoj je prekomerno ispunjavanje kvote osnovnog zbrinjavanja od strane grada Beča. Sa stopom od 209 procenata krajem 2024. godine, Beč prima znatno više ljudi nego što je predviđeno dogovorenim ključem raspodele. To dovodi do efekta privlačenja, gde se osobe sa statusom zaštite ciljano sele iz drugih pokrajina u Beč.
Sistemski nedostaci u kontroli
Gradski revizorski sud ne štedi kritike na račun administrativnog sprovođenja od strane organizacije Fonds Soziales Wien (FSW). Kod novih zahteva se delimično odustajalo od provere bankovnih izvoda. Pored toga, nedostajali su automatizovani upiti u registar prijava boravka kako bi se sprečile zloupotrebe. Takođe, prema izveštaju, jedva da se sprovodila dosledna provera spremnosti korisnika za rad. Posebno opterećenje za gradsku kasu predstavlja oko 1.500 osoba čije troškove Beč u potpunosti snosi sam, jer se država povukla iz finansiranja.
Nova pravila socijalne pomoći 2026. godine
Gradska vlada je reagovala na sve veći pritisak i prilagodila zakon o socijalnoj pomoći. Od 1. januara 2026. godine, supsidijarno zaštićena lica više nemaju pravo na bečku minimalnu socijalnu pomoć. Umesto toga, oni se vraćaju u sistem osnovnog zbrinjavanja na saveznom nivou, što bi trebalo finansijski da rastereti grad Beč.
Dominik Nepp zahteva radikalan zaokret
Za lidera bečke slobodarske partije, Dominik Nepp, ove mere nisu dovoljne. On u brojkama revizorskog suda vidi potvrdu pogrešne politike koju vodi gradonačelnik Michael Ludwig. Nepp zahteva da se primanje socijalne pomoći obavezno veže za državljanstvo. Pored toga, sistem novčanih davanja morao bi biti zamenjen davanjima u naturi. Strogo ograničenje prebivališta trebalo bi, prema stavu FPÖ, da zaustavi „socijalni turizam“ unutar Austrije i osigura finansijsku stabilnost glavnog grada.
Izveštaj Gradskog revizorskog suda otkriva da je socijalno zbrinjavanje lica sa statusom zaštite postalo ogroman budžetski izazov za Beč. Dok se gradske vlasti pozivaju na zakonske promene koje su stupile na snagu početkom 2026. godine, opozicija zahteva potpunu promenu sistema kako bi se prekinula atraktivnost Beča kao destinacije za socijalnu migraciju.
Quelle „heute.at“
AustriaAktuell – Vesti sa vizijom za Beč.