sander sammy/ unsplash
Debata o politički korektnom jeziku stigla je i do sledećeg tradicionalnog bastiona lingvistike. Naučnici već duže vreme zahtevaju ukidanje opštepoznatog pojma „Muttersprache“ (maternji jezik).

Dok se stanovništvo u velikoj meri drži uobičajene formulacije, birokratski mlinovi u susednim zemljama već stvaraju svršene činove.

Birokratija povlači crtu

Diskusija je odavno iscurela iz univerzitetskih kula od slonovače u realnu politiku. Nemačka savezna pokrajina Nordrhein-Westfalen izbrisala je ovaj pojam iz svojih školskih smernica još 2022. godine posebnom uredbom. Zanimljiv detalj na margini: ova odluka nije potekla od partije Die Grünen, već ju je usvojila tadašnja crno-žuta koalicija pod premijerom po imenu Armin Laschet (CDU). Od tada tamo zvanično važi naziv „Herkunftssprache“ (jezik porekla).

Nauka traži alternative

Stručni mediji kao što je Wiener Linguistische Gazette već duže vreme osvetljavaju ovu problematiku. Za jezičke stručnjake ovaj izraz se iz različitih sociolingvističkih razloga smatra zastarelim. Kao zamenu, eksperti predlažu preciznije pojmove poput „Erstsprache“ (prvi jezik), „Primärsprache“ (primarni jezik) ili „Familiensprache“ (porodični jezik). U naučnom kontekstu rado se koristi i skraćenica L1. Zajednički evropski referentni okvir za jezike ide čak i korak dalje u pravcu neutralnosti i preporučuje jednostavno termin „Sprache A“ (jezik A).

Kritike i satirični plodovi

U praksi, međutim, ova jezička promena nailazi na primetan otpor. Kritičari ukazuju na to da procenjenih 99,9 odsto svetske populacije i dalje bez ustručavanja koristi reč „Muttersprache“. Kolumnista medija ntv, Thomas Schmoll, dolio je dodatno ulje na vatru ove debate jednom satiričnom analizom. On je ironično predložio alternative kao što su „Vatersprache“ (očinski jezik), „Elternsprache“ (roditeljski jezik) ili čak „Personensprache“ (jezik osobe) – mada ovo poslednje u svakodnevici više podseća na suvoparni policijski izveštaj ili formulare institucije Finanzamt (poreska uprava).

Ovaj lingvistički poduhvat pokazuje koliko se pažljivo meri značenje reči u modernom diskursu. Ipak, reč „Muttersprache“ ostaje duboko ukorenjena u kolektivnoj upotrebi jezika. Prema svemu sudeći, proći će još mnogo vremena pre nego što ove hladne, naučne alternative pronađu svoj put iz službenih kancelarija u svakodnevni govor ljudi.

Izvor „heute.at“

Klartext für Österreich.

By admin