Prema aktuelnim procenama evropske statističke službe Eurostat, Austria se sa izdvajanjima za socijalna davanja od 32,4 posto bruto društvenog proizvoda, odnosno oko 167,7 milijardi eura, nalazi na prvom mestu u celoj Evropskoj uniji.
Za socijalnu portparolku i zamenicu kluba poslanika FPÖ Dagmar Belakowitsch, ova vodeća pozicija otkriva dubok i zabrinjavajući strukturni problem u domaćem sistemu socijalne zaštite.
Sve veća izdvajanja, a manja korist za građane
Slobodarska političarka je ukazala na to da domaći poreski obveznici u sistem ulažu sve više novca, ali da zauzvrat u slučaju potrebe dobijaju sve manje usluga. Prema njenim rečima, država na papiru troši rekordne sume, dok sredstva zapravo nedostaju tamo gde su najpotrebnija. Kao primer navela je zdravstveni sistem, u kojem pacijenti uprkos visokim doprinosima često mesecima čekaju na važne termine ili operacije. Istovremeno, nezaposlenost raste, dok izostaju delotvorni impulsi za privredu.
Kritika socijalne pomoći i imigracije
Kao jedan od ključnih uzroka ovakvog stanja u FPÖ-u vide način na koji je uređena socijalna pomoć i posledice migracija. Socijalna država može dugoročno funkcionisati samo uz uravnotežen odnos između onih koji pune budžet i onih koji iz njega koriste sredstva. Belakowitsch je naglasila da ogromne sume novca putem socijalne pomoći odlaze osobama koje su došle u zemlju i još uvek nisu uplatile ni jedan jedini evro u zajednički fond, što dodatno opterećenje prebacuje direktno na teret domaćeg stanovništva.
Jasno odbijanje smanjenja penzija
U svetlu ovih izazova, socijalna portparolka je oštro odbacila bilo kakve ideje o saniranju budžeta nauštrb penzionera. Smanjivanje primanja penzionerima okarakterisala je kao nepravedan i najlakši način krpljenja rupa od strane vlasti koja ne želi da se suoči sa stvarnim gubicima u sistemu. Na kraju je zatražena temeljna strukturna reforma i povratak sredstava onima koji su svojim radom izgradili zemlju.
Pravičan socijalni sistem mora da garantuje sigurnost onima koji ga decenijama grade i finansiraju.
Izvor „Freiheitlicher Parlamentsklub“
