Diskusije o dugim vremenima čekanja i primetnim prazninama u medicinskoj nezi prate austrijski zdravstveni sistem već godinama.
Najnoviji podaci koje je objavila Österreichische Gesundheitskasse sada pružaju nijansiraniju sliku situacije. Od ukupno oko 10.300 predviđenih planiranih mesta u zemlji, trenutno je više od 97 procenata popunjeno ili već čvrsto rezervisano. Uprkos tome, i dalje postoje nepopunjene ordinacije koje, pre svega u određenim regionima i medicinskim specijalnostima, sa sobom nose određene izazove.
Trenutne brojke o zdravstvenoj nezi
Sa stanjem na dan 1. avgusta, statistika je širom Austrije iznosila 94 nepopunjena mesta u oblasti opšte medicine koja nisu bila ni zauzeta ni rezervisana. U segmentu lekara specijalista istovremeno je bilo otvoreno 92 planirana mesta. Dok pokrivenost kod lekara opšte prakse ostaje relativno visoka, u specijalizovanim disciplinama se pokazuje promenljiva slika. U ortopediji vilice stepen popunjenosti iznosi 90 procenata, dok dermatologija i venerologija dostžu stopu od 91 procenat, a ginekologija 92 procenta. Dečja i adolescentna psihijatrija beleži doduše stepen popunjenosti od 96 procenata, ali raspolaže sa svega 53,5 planiranih mesta na nivou cele zemlje.
Najveća praznina kod stomatologa
Znatno izraženiji deficit prikazuje se u stomatologiji. Ovde stepen popunjenosti širom Austrije iznosi oko 91 procenat, što odgovara ukupno 242 nepopunjena mesta. Takođe se jasno ističu i regionalne razlike. Kod lekara specijalista Tirol sa 6,5 procenata otvorenih mesta beleži najveću proporcionalnu potrebu. U oblasti opšte medicine Burgenland sa stopom od četiri procenta nepopunjenih mesta pokazuje najveću prazninu.
Pozicija ministarstva
Ministarka zdravlja Korinna Schumann vidi sveobuhvatnu medicinsku negu u vanbolničkom sektoru, uprkos pojedinačnim uskim grlima i vremenima čekanja, načelno obezbeđenom. U zvaničnom odgovoru na poslaničko pitanje upućeno od strane FPÖ, ministarka se pozvala na gustu mrežu lekarki i lekara. Kao uzroke za postojeće poteškoće pri popunjavanju mesta Korinna Schumann pre svega navodi napredovanje smene generacija, kao i promenjene prioritete mlađe generacije lekara. Fleksibilniji modeli radnog vremena, želja za izbalansiranim odnosom između rada i privatnog života (Work-Life-Balance) i više vremena za porodicu i slobodno vreme sve više oblikuju izbor zanimanja. Da bi se medicinska nega osigurala dugoročno, naročito u ruralnim regionima, ministarstvo zdravlja se pojačano oslanja na proširenje jedinica primarne zdravstvene zaštite.
Finansijski okvir i bonusi
Radi stabilizacije sistema već je stvoreno 100 dodatnih ugovornih mesta u ukupno osam specijalističkih oblasti koje finansira Savezna država. Za lokacije koje je posebno teško popuniti, u godinama 2023. i 2024. korišćen je finansijski početni bonus od do 100.000 evra. Pored toga, za godine od 2026. do 2030. na raspolaganju stoji Gesundheitsreformfonds koji obuhvata godišnji volumen od preko 300 miliona evra. Od toga je samo 182 miliona evra godišnje predviđeno za podsticanje centara primarne zdravstvene zaštite, kao i drugih planiranih oblika zajedničke nege.
Strateški planovi proširenja
Österreichische Gesundheitskasse u međuvremenu najavljuje proširenje ambulantne i vanbolničke ponude. Planirano je povećanje za oko 380 takozvanih mesta za materijalne davanja (Sachleistungsstellen), što preračunato odgovara ekvivalentima punog radnog vremena i predstavlja plus od oko 3,7 procenata u odnosu na dosadašnju ponudu. Planiranje se zasniva na regionalnim strukturnim planovima zdravstva Regionale Strukturpläne Gesundheit 2030, koji uzimaju u obzir kriterijume kao što su razvoj stanovništva, gustina nege, dostupnost i medicinski napredak. Pored klasičnih pojedinačnih ordinacija i grupnih praksi, koncept predviđa uspostavljanje 126 novih jedinica primarne zdravstvene zaštite i 37 specijalističkih centara. Ovi drugi bi trebalo da obezbede ciljanu negu hroničnih bolesnika i specifičnih grupa pacijenata uz visok stepen specijalizacije i produženo radno vreme.
Iako je većina kassenarzt mesta u Austriji popunjena, u stomatologiji, kao i u pojedinim specijalističkim disciplinama i regionima, postoje primetne praznine. Planirano proširenje centara primarne zdravstvene zaštite i specijalističkih centara treba da stvori moderne uslove kako bi se odgovorilo kako potrebama stanovništva, tako i promenjenim zahtevima lekarske struke.
Izvor „heute.at“
AustriaAktuell – Uvek najbolje informisani o najvažnijim vestima iz Austrije.