Dok u Berlinu takozvana „Koalicija voljnih“ razmatra moguće korake ka miru, iz Moskve stiže nova diplomatska ponuda.
Ruski predsednik Wladimir Putin pozvao je evropske predstavnike na razgovore u rusku prestonicu i poručio da je dogovor o okončanju rata u Ukrajini moguć uz uzajamne ustupke. Ove poruke izneo je u četvrtak u Shenzhenu, nakon sastanka sa američkim predsednikom Donald Trump i kineskim liderom Xi Jinping.
Sjedinjene Države insistiraju na uključivanju Evrope
Prema Putinovim rečima, poziv evropskim zvaničnicima proističe iz želje Sjedinjenih Američkih Država da se evropske države snažnije uključe u razgovore. Američka strana, kako je naveo, vrši pritisak na Moskvu da pristane na učešće Evropljana, pa je diplomatskim kanalima upućen predlog da dođu u Moskvu. Najpre bi trebalo da budu održani preliminarni razgovori, a tek potom bi Moskva odredila u kom će se formatu pregovori nastaviti.
Kompromisi na stolu, ali bez konkretnih predloga
Predsednik Rusije izrazio je načelnu spremnost za pregovaračko rešenje, uz ocenu da su potrebni ustupci i sa ruske i sa druge strane. Naveo je da se radi na pronalaženju kompromisa i da mu se čini da su oni sasvim mogući. Istovremeno je ponovio optužbu da ukrajinsko rukovodstvo nije zainteresovano za mirno rešenje, dok konkretne predloge o tome kakvi bi uzajamni ustupci mogli biti nije izneo.
Crvena linija za evropske trupe
Kada je reč o vojnoj saradnji Ukrajine i Evropske unije, Putin je povukao jasnu granicu. Takvu saradnju Rusija ne može da prihvati, što se izričito odnosi i na eventualno raspoređivanje evropskih vojnika na teritoriji Ukrajine. Time se odbacuju bezbednosni modeli u kojima bi evropske snage imale ulogu nakon eventualnog prekida vatre. Putin je dodao da mirovno rešenje mora da uvaži i bezbednosne interese Rusije, uz napomenu da Moskva priznaje pravo Ukrajine na bezbednost – baš kao i pravo Rusije.
Evropa najpre da usaglasi stav
Iako se nije posebno osvrnuo na sastanak „Koalicije voljnih“ u Berlinu – gde o daljoj podršci Ukrajini i koracima ka miru razgovaraju ukrajinski predsednik Wolodymyr Selenskyj, evropski predstavnici i pregovarači Donald Trump – Putin je naglasio da Rusija u načelu prihvata učešće evropskih država u pregovorima. Preduslov je, kako je naveo, da Evropljani prethodno postignu zajednički stav.
Nova retorika o proširenju NATO-a
Govoreći o NATO-u i pitanju povlačenja saveza na pozicije pre proširenja na istok, Putin je ukazao na promenjene političke okolnosti, ocenivši da povratak u devedesete godine nije moguć. Istovremeno je stavio do znanja da ni Moskva nije spremna da se vrati na ranije pozicije, misleći pritom na ukrajinske teritorije koje je Rusija zauzela. Prema njegovim rečima, svi moraju da polaze od realnosti na terenu, kako Rusija, tako i sagovornici sa kojima se traži dogovor o okončanju kriza, uključujući i onu u Ukrajini.
Odbacivanje tvrdnji o novim napadima
Putin je ponovo negirao da Rusija planira napad na druge države. Korene eskalacije u Ukrajini smestio je u 2014. godinu, tvrdeći da nakon smene tadašnjeg proruskog predsednika Viktor Janukowitsch nije pronađeno rešenje za ruskojezično stanovništvo.
Ponuda za razgovore u Moskvi uz čvrsto odbijanje evropskog vojnog prisustva u Ukrajini pokazuje da se prostor za dogovor oblikuje kroz oštre uslove i diplomatsko odmeravanje snaga.
Diplomatija traži put ka pregovaračkom stolu dok granice prihvatljivog ostaju oštro povučene.
Izvor „heute.at“
