Američki predsednik Donald Trump, prema pisanju lista „Financial Times“, vrši pritisak na Kijev da ubrza postizanje dogovora sa Rusijom.
Pozivajući se na četiri izvora upućena u dešavanja, list navodi da je administracija u Washingtonu postavila jasan rok: mirovni sporazum sa Moskvom trebalo bi da bude postignut najkasnije do početka januara.
Washington je, kako se dodaje, obavijestio i predstavnike evropskih država i Ukrajinu da sporazum treba da bude sklopljen prije promene odnosa snaga u američkom Kongresu. Početkom novembra su Trumpovi republikanci na međuizborima izgubili većinu u oba doma, pa će, čim novi saziv Kongresa počne sa radom u januaru, demokrate preuzeti kontrolu nad Predstavničkim domom i Senatom.
Različita dinamika i očekivanja
Koliko se razlikuju interesi i tempo aktera uključenih u proces, oslikava ocena izvora koju prenosi „Financial Times“: „Amerikancima se žuri, Putinu ne.“ Jedan evropski sagovornik upozorio je da će Ukrajina morati da načini brojne ustupke kako bi uopšte došla do dogovora. Iz Bele kuće, prema navodima tog lista, nije bilo odgovora na upit povodom ovih tvrdnji.
Signali sa samita u Shenzhenu
Istovremeno su u fokusu svjetske politike bili odnosi Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Kine. Nakon trilateralnog samita u kineskom gradu Shenzhen, tri zemlje objavile su zajedničku „Mirovnu deklaraciju“ u kojoj su naglasile opredjeljenje za bezbjedno snabdijevanje energijom širom svijeta i upozorile na opasnosti od nuklearnog oružja. U četvrtak su se tri najveće nuklearne sile, prema navodima državnih medija, izjasnile i za očuvanje strateške stabilnosti i međunarodne bezbednosti.
Trump je razgovore ocijenio kao istorijske: „Zaista pišemo istoriju“, poručio je američki predsednik, dodajući da se mir može postići jedino kroz dijalog: „Nikada mir nije sklopljen tako što su odbijene prilike za dijalog.“
Putin otvoren za nove susrete
Predsednik Rusije Vladimir Putin takođe je govorio o zajedničkim interesima Rusije, SAD i Kine, naročito kada je reč o rešavanju regionalnih sukoba, „među kojima je, naravno, i onaj u Ukrajini“. Putin je izrazio uverenje u daljnje približavanje Moskve i Washingtona, uz napomenu da pojedini segmenti komunikacije ne teku onoliko glatko koliko bi se želelo i da sprovođenje zajedničkih dogovora nije uvijek jednostavno, ali da kurs Trumpove administracije daje razlog za optimizam. Zbog toga se založio za nove trilateralne sastanke.
Poruke podrške iz Berlin
Dok su u fokusu bili Washington i Shenzhen, u Berlinu se okupila takozvana „Koalicija voljnih“ na svom dosad najvećem sastanku, uz učešće gotovo 40 država koje politički i vojno podržavaju Ukrajinu. Kako prenosi „Welt“, nemački kancelar Friedrich Merz uputio je apel ruskom lideru: „Okončajte rat u Ukrajini i hajde da zajedno tražimo diplomatska rješenja.“ Merz je pritom naglasio da Ukrajina može i dalje da računa na podršku koalicije – onoliko dugo koliko bude potrebno.
Između kratkih rokova koje pominje Washington, poruka sa samita u Shenzhenu i obećanja o dugoročnoj podršci iz Berlin, tek treba da se vidi u kom pravcu će se kretati pregovarački procesi u narednim sedmicama.
Čvrsti rokovi i velike diplomatske poruke tek su uvod u pravi test – održivost svakog dogovora mjeriće se spremnošću na kompromis i trajnim mirom.
Izvor „heute.at“
